Prehrambena kriza: Divljanje cijene ulja!

Poskupljenja osnovnih životnih namirnica kojima svakodnevno svjedočimo dosegla su maksimum. Cijene rastu, dok životni standard bh. građana opada. Među namirnicama koje su drastično poskupjele je ulje, čija je cijena u pojedinim trgovinama premašila i pet maraka. Malo je ko vjerovao da će za samo 20-ak dana, ulje koje je na našem tržištu koštalo u prosjeku 3,50 KM, premašiti cijenu od 5 maraka. To se naravno odnosi na određene proizvođače, što znači da se na policama može kupiti i nešto jeftinije. I zvanična statistika pokazuje da su poskupjele gotovo sve prehrambene namirnice, a da je najviše skočila cijena ulja, i to čak za 44 posto u prosjeku. Umirujuće poruke stižu od federalnog premijera Fadila Novalića, koji tvrdi da neće doći do nestašice, a što se cijena tiče, nije optimističan.

„Značajno je poskupjelo ulje, ali neće doći do nestašice, budući da Federacija troši oko 41 milion litara, a fabrika u Brčkom proizvodi oko 95 miliona litara, ali je drugo pitanje cijene.“

Građani poučeni ranijim iskustvima ne vjeruju baš u sve što čuju, pa se, ipak, odlučuju za rezerve, kako ne bi plaćali znatno skuplje.

  „Ja sam kupila ranije i sada nisam gledala cijenu“.

“Ja sam dobro prošao, kupio sam po 3,70 KM u RS-u“.

„Po 3,60 KM sam kupila nedavno manje zalihe.“

“Kupim maslinovo ulje, malo je skuplje, ali ga manje trošim.“

I jedini bh. proizvođač ulja Bimal planira povećanje nabavne cijene. Ova kompanija je napravila nivelaciju cijena u skladu sa svjetskim tržištem i aktualnim mogućnostima za nabavku suncokretovog sjemena.

„Do ovoga je došlo zbog nedostatka domaće sirovine što je osnovna prepreka u kriznim situacijama. Mi se ne možemo osloniti na sjeme uljarica iz BiH, sirovinu moramo da uvozimo, odnosno da kupujemo na inostranim tržištima“, ističu iz kompanije Bimal.

Ekonomisti pojašnjavaju da ćemo zbog geopolitičke situacije u svijetu, sigurno imati problem u snabdijevanju žitaricama, a  veliki je pritisak i na industriju jestivog ulja. Ekonomski stručnjak Draško Aćimović:

„Ukrajina je poznata žitnica, najveći proizvođač suncokretovog ulja na svijetu. Zbog trenutne invazije ne mogu pripremiti sjetvu. Smatra se da do 50 posto kapaciteta neće biti posijano. Zamislite šta će se onda desiti poslije, e to poslije je nešto strašno“.

Otkako smo kročili u 2022. godinu, pitanja koja svakodnevno postavljamo su: ima li kraja divljanju cijena i šta je sljedeće. Za sada prognoze nisu dobre, ali, ako domaće vlasti donesu dodatne mjere neposredne kontrole cijena, uspostave održive mehanizme robnih rezervi i pojačaju ulaganja u domaću proizvodnju, možda i ima nade.