Predstavljena monografija „300 godina zeničke Sultan-Ahmedove medrese“
U Islamskom centru „Sultan Ahmed“ u Zenici predstavljena je monografija „300 godina zeničke Sultan-Ahmedove medrese“. Riječ je, inače, o najstarijoj odgojno-obrazovnoj ustanovi u Zenici. Na ovom interdisciplinarnom djelu radilo je pet istraživača, univerzitetskih profesora, koji su analizirali vremenske periode u kojima je Medresa djelovala, kao i njen značaj za društvo.
Sultan-Ahmedova medresa u Zenici ima veoma važnu ulogu u intelektualnoj i kulturnoj historiji Zenice. O tome dovoljno govori činjenica da je u kontinuitetu trajala gotovo 240 godina i da je bila najznačajnija obrazovna i kulturna institucija u Zenici. Imala je i reformatorsku ulogu u društvu, prateći tokove i historijski period u kojem je postojala.
“Imamo medresu koja je bila jedna od rijetkih, prva medresa, prva obrazovna institucija gdje su dječaci i djevojčice skupa išli u razred, prije Drugog svjetskog rata. Imamo medresu gdje su predavali nemuslimani, nebošnjaci su predavali u ovoj medresi. Imamo medresu gdje je potpisana Zenička rezolicija, kojom su spašeni u velikoj mjeri Romi Bosne i Hercegovine”, ističe prof. dr. Mevludin Dizdarević, muftija zenički.
Izdavač Monografije je Muftijstvo zeničko, a s obzirom na to da je riječ o dugom historijskom razdoblju i različitim epohama, na realizaciji ovog djela radilo je pet istraživača, univerzitetskih profesora, koji su, svako iz svoje oblasti, dali ogroman doprinos. Osmanski period je jedan od najneistraženijih perioda u našoj prošlosti, a jedan od razloga je i taj što je Orijentalni institut bio jedna od prvih institucija koja je pogođena i spaljena 1992. godine. Zbog toga su bili prinuđeni tražiti podatke u Osmanskom arhivu u Istanbulu i Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Kako je kazao prof. dr. Aladin Husić, naučni savjetnik Orijentalnog instituta UNSA, tradicija obrazovanja u Zenici duga je onoliko koliko i historija Medrese: “Zapravo smo pokazali da Medresa predstavlja neku vrstu zrelosti obrazovnog sistema koji je nastajao u vrijeme osmanske vladavine”.
“Medrese su predstavljale prostor gdje se sakupljala naša intelektualna javnost, gdje su se prepisivale knjige, tu su uglavnom prve biblioteke, prvi intelektualni kružoci. Sve ono što je vrijedno u našoj intelektualnosti, u našoj intelektualnoj historiji - dešavalo se u medresama i oko medresa”, napominje Dizdarević.
Jedan od promotora bio je i hafiz dr. Elvir Duranović, stručni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka, koji je naglasio da je riječ o najznačajnijoj islamskoj odgojno-obrazovnoj ustanovi u Zenici jer je obrazovala kadrove koji su radili na vjerskom prosvjećivanju Bošnjaka ovog kraja. Istraživači su uspjeli aktuelizirati neka pitanja koja bi trebala biti podsticaj za buduća istraživanja.
federalna.ba