Predstavljena knjiga Hajrudina Somuna 'Kurdistan - Jan Neman'

Knjiga "Kurdistan Jan Neman“ ("Kurdistan ili smrt") poznatog sarajevskog diplomate i novinara Hajrudina Somuna predstavljena je večeras u Sarajevu u Bošnjačkom institutu na dan kad Kurdi obilježavaju početak nove godine, prvog dana proljeća, kao i svi narodi iranskog etničkog i kulturnog kruga.

Ovo štivo o dugoj i kompleksnoj historiji velikog kurdskog naroda, s mnoštvom povijesnih činjenica poredanih i hronološki, uprkos sadržini te naravi nije dosadno već pitko i neopterećujuće za čitaoca. Čak je i s literarno izgrađenim likovima, sažeto u formi priče, na osnovu Somunovih razgovora s Kurdima, njegovim prijateljima stečenim u vrijeme studija u Bagdadu, historičarima ili neposrednim sudionicima velike kurdske povijesti, rekao je jedan od promotora Ivo Komšić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Zašto narod veliki kao kurdski, kojeg „nema ko nije porobljavao“ i uprkos tome sačuvao živo matični jezik, tradiciju i veliku kulturnu baštinu, nema vlastitu državu - pitanje je koje problematizira Komšić kao i sam autor.

Somun je, kaže promotor, u toj dilemi najbliži zaključku da je osnovni uzrok - gušenje, izvana, kurdske nacionalne svijesti.

Promotor Komšić, u kontekstu izostanka izgrađene političke nacionalne kurdske svijesti, ističe i prevladavanje plemenskih interesa, očuvanja autonomija u državama u kojima žive.

Kao narod su Kurdi hiljadama godina u nezahvalnoj historijskoj poziciji, na meti porobljavanja ili sukobljavanja različitih carstava, počev od Perzijskog pa nadalje, te su, posljedično, danas rasuti u više tuđih država. U jednoj od njih, smiju kazati da su Kurdi, ali ne i spomenuti pojam „Kurdistan“, rekao je Komšić. Za religiju su primili islam, ali nikad se nisu arabizirali.

U njihovoj dugoj i kompleksnoj historiji, godina 1946. im je veoma bitna jer je 22. januara formirana kurdska republika, s elementima države, u Mahabadu, ali je trajala samo do 15. decembra u istoj godini. Ugušena je u krvi a njen predsjednik javno pogubljen vješanjem.

Prvo što je Komšić, dogovarajući s autorom večerašnju ulogu promotora i pročitavši zbog toga njegovu knjigu primijetio, jeste da uprkos velikoj i burnoj kurdskoj historiji, ništa o tome nije znao kao što ne zna skoro niko od odraslih ljudi na ovim prostorima, pa su o Kurdima informisani samo u TV prilozima kao o dijelu svjetske geopolitike u područjima gdje žive.

U našem obrazovanju ne uči se i ne izučava ništa o njima uprkos zanimljivoj i dugoj a burnoj povijesti, pa je Komšić pozvao univerzitetske katedre da organiziraju gostujuće predavanje znalca o tome, Hajrudina Somuna, autora predstavljene knjige.

federalna.ba/Fena