Pravobranilaštvo BiH: četiri spora, tužbe protiv Bosne i Hercegovine "teške" više od 2,3 mlrd. KM

Minimalno 100 miliona eura i kamate je odšteta koju Republika Hrvatska traži od Bosne i Hercegovine, odnosno od Termoelektrane Gacko, zbog ulaganja u ovaj gigant u doba bivše Jugoslavije. Hrvati su od 2017. godine tri puta kontaktirali Vijeće ministara i državno Pravobranilaštvo u vezi s nagodbom koja je izostala. Zbog ovoga na vidiku je arbitraža pred Međunarodnim sudom u Vašingtonu (Washington) zbog čijeg ishoda bi milionski ceh mogli pratiti porezni obveznici u Bosni i Hercegovini.

Kao razvijena jugoslavenska republika Hrvatska je sufinansirala izgradnju Termoelektrane Gacko u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini. Osamdesetih godina prošlog vijeka precizirano je bilo da 1/3 struje iz gatačkog giganta bude isporučena komšijama. Početkom rata 1992. godine sve je stalo, a 22 godine nakon - Hrvatska traži uloženo. Sve ovo potvrđuju iz Hrvatske elektroprivrede, dok domaće nadležne institucije o tome šute.

“HEP je 2017. godine Vijeću ministara BiH uputio zahtjev za mirnim rješenjem spora, što je preduvjet za pokretanje međunarodne arbitraže koja bi se vodila po pravilima Evropske energetske povelje, čije su potpisnice BiH i Hrvatska. Pravobranilaštvo BiH je zbog unutarnjih razloga tri puta od HEP-a tražilo produljenje roka za očitovanje te HEP do danas nije dobio konkretan odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno konkretni prijedlog eventualne nagodbe“, saopštili su iz državne hrvatske kompanije.

Maksim Skoko, direktor Rudnika i termoelektrane Gacko, potvrdio je da je Hrvatska kontaktirala Pravobranilaštvo BiH o ovom pitanju:

„Iz Pravobranilaštva BiH smo obaviješteni da postoji namjera da Republika Hrvatska pokrene arbitražu prema BiH, a u vezi sa ovim ulaganjem.”

U međuvremenu, Pravobranilaštvo BiH se ne oglašava o preduzetim radnjama ili o nekim drugim detaljima slučaja. Osnov za tužbe i naknade je situacija iz bivše SFRJ kada su razvijenije republike ex države ulagale sredstva u Fond za razvoj nerazvijenih. Hrvatska je uložila sredstva u elektrane, a potpisivala je i sporazume o gradnji novih objekata zajedno sa Elektroprivredom BiH. Slično su i Slovenci ulagali u TE Ugljevik, te je zbog svega Elektroprivredi RS isporučen račun  preko 200 miliona KM. Ekonomista Damir Miljević:

„Inače, imamo pristup u Bosni i Hercegovini da nemamo aktivnu poziciju kada su u pitanju neriješeni slučajevi koji nisu samo energetski. Imamo ih i u drugim oblastima, oko teritorije i oko svega. I onda dočekamo situaciju koju dočekamo. Nije samo u pitanju Gacko, tu je i neriješen spor oko Bilećkog jezera gdje Crnoj Gori pripada jedna trećina jezera i to će se pitanje otvoriti. Prema tome, ovdje je suštinsko pitanje da se uzme aktivan pristup i krenu se nesporne stvari dogovarati kako će se odraditi, a sporne stvari počnu rješavati, jer sve to stoji 30 godina neriješeno. Ali, pošto poreski obveznici u BiH mogu da plate sve, mogu i ovo.“

Upućeni kažu da su vlasti morale bolje zaštititi domaće kompanije, tržište, stanovništvo i resurse. Finansijski stručnjak Bojan Lučić:

„Možda mi trebamo da poduzmemo neke korake da pokušamo okrenuti situaciju u svoju korist i da konačno i mi nešto tražimo.“

I ovde nije kraj. Prema informacijama Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine trenutno se vode četiri spora zbog kojih je Bosna i Hercegovina tužena po različitim osnovama i koja su "teška" više od 2,3 milijarde konvertibilnih maraka. Bosnu i Hercegovinu tužili su Slovenci u slučaju rudnika Ugljevik i Hidroelektrane Vrbas, zatim Indijci u slučaju Koksne industrije Lukavac i Hrvati zbog Hidroelektrane Gacko. Visok račun građanima BiH već je isporučen gubitkom arbitraže u slučaju Slovenija protiv RITE Ugljevik, a ukoliko se nastavi nezainteresovanost nadležnih, i ostale arbitraže bi na kraju mogle skupo koštati građane BiH.