Pozorišne/Kazališne igre u Jajcu: Večeras promocija knjige 'Ani Radošević, poetesa pokreta'
"Ani Radošević, poetesa pokreta" autorice Saide Mustajbegović biografija je te operne rediteljice, suosnivačice sarajevske avangardne grupe Collegium Artisticum 1939-1941. i svojevrsno svjedočenje balkanskih ali i evropskih politika i umjetnosti u devet decenija njenog života.
Knjiga "Ani Radošević, poetesa pokreta" autorice Saide Mustajbegović bit će predstavljena večeras, 4. jula u 18 sati, u okviru pratećeg programa Pozorišnih igara Bosne i Hercegovine u Jajcu. O knjizi će uz autoricu govoriti i teatrolog Hasan Zahirović.
- Voljela bih da stanice na kojima će se knjiga naći budu i one koje je Ani Radošević na neki način isticala. U tom kontekstu je Jajce važno na mapi puta knjiga ali i simbolike onoga što se 1943. godine desilo u kraljevskom gradu. Naime, Ani je bila članica Kazališta narodnog oslobođenja tokom Drugog svjetskog rata, a oni su nastupali tik uz rovove nerijetko i u štalama. Jedne prilike kada je zadnja imala tačku dok je čekala noga joj se zaledila - zalijepila za tlo. Više puta je isticala da su se kvalitetom izdvojili nastupi koje su imali 1943. godine u Jajcu tokom Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Tu su igrali na solidnoj pozornici i u velikom pozorištu u Bariju, na pristojnom nivou. Zanimljivo je da je u dokumentarnom filmu Dževdeta Tuzlića "40 godina Pozorišnih/kazališnih igara BiH u Jajcu" glumac Miki Trufunov ispričao da je njegova majka Ljuba '43 bila na zasjedanju AVNOJ-a kao skojevka i dobila zadatak da Miri Sanjina, balerini pri Pozorištu Vrhovnog štaba, napravi kostim od padobrana. Mira je nastupala sa Ani pa je pretpostavka da je i Ani dobila kostim od padobrana - kazala je Mustajbegović u razgovoru za Fenu, istaknuvši povezanost njene junakinje sa Jajcem.
Ani Radošević na prostore Kraljevine Jugoslavije došla je u vrijeme kada se Evropom širio plamen fašizma. Pridružila se sarajevskim umjetnicima koji su prvi otpor pružili umjetnošću a onda je sa baletankama i knjigom poezije otišla i na prve ratne linije. Nakon rata aktivno je učestvovala u izgradnji kulturnih institucija.
Ispisivanjem njenog života na stranice knjige zabilježeno je svjedočanstvo o važnosti – značaju angažmana umjetnika u najmračnijim vremenima dvadesetog stoljeća. Ani Radošević bila je suosnivačica sarajevske avangardne grupe Collegium Artisticum 1939-1941; članica Kazališta narodnog oslobođenja koje je igralo na prvim borbenim linijama a u Jajcu tokom drugog zasjedanja AVNOJ-a, osnovala je srednju baletsku školu u Beogradu Lujo Davičo itd. Sudjelovala je u obnovi baletske i operne scene u ratom razrušenom Beogradu. Radila je kao koreografkinja a kasnije i operna rediteljica. Na prestižnim svjetskim opernim scenama sarađivala je sa velikanom i oskarovcem Francom Zeffirellijem, koji ju je predstavljao najdražom svojom koreografkinjom, a u Amsterdamu je sarađivala sa Raymondom Rouleauom.
U recenziji knjige Hasan Zahirović je između ostalog napisao da je zahvaljujući studiji Mustajbegović zabilježena još jedna vrijedna i zapažena umjetnička i ljudska priča.
- U njenoj interpretaciji vidimo Ani Radošević, talentiranu umjetnicu koja je svojim izvanrednim umijećem obogatila pozornicu srednje Evrope, reprezentativni primjer profesionalne predanosti, rada i strasti prema umjetnosti. Gdje god da se preselila za "većom" scenom permanentno se usavršavala i educirala posebno u oblasti glume i plesa. Njen životni put bio je ispunjen hrabrošću, strašću prema umjetnosti, odanošću prema kolektivu i nepokolebljivom predanošću svojim umjetničkim idealima - smatra Zahirović.
Autorica knjige "Ani Radošević, poetesa pokreta" Saida Mustajbegović je kazala da je za Aniku Rajs prvi put čula kada je dobila prve informacije o avangardnoj grupi Collegium Artisticum koja je od 1939. do 1941. godine djelovala u Sarajevu. Mustajbegović ističe da se Ani/Anika Radošević uz tri druga osnivača navodi kao ravnopravna članica – Collegium Artisticum osnovali su dirigent Oskar Danon, slikar Vojo Dimitrijević i arhitekta Jahiel Finci.
Ovom knjigom kojoj su predhodila temeljita istraživanja po prvi put se javnosti približava djelo ove svestrane umjetnice.
Vizual knjige sa naslovnicom uradio je akademski kipar Adis Fejzić.
federalna.ba/Fena