"Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189 - 1461)"

Izložba "Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189 - 1461)"
autora dr. Enesa Dedića biće otvorena 18.5.2023. godine u 19h u prostorijama Muzej
književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine na adresi Sime
Milutinovića Sarajlije 7, Sarajevo 71000 BiH. 

Primarni fokus istraživanja MUZEJA BOSANSKOG KRALJEVSTVA je historija srednjovjekovne bosanske države. Ova historijska epoha predstavlja jedan od najosjetljivijih perioda iz bosanskohercegovačke historije. Objektivno znanje prosječnog građanina u Bosni i Hercegovini o historiji srednjovjekovne Bosne nije na zadovoljavajućem nivou. Probleme predstavljaju nedovoljna informiranost, olako prihvatanje mitoloških predodžbi, te nerazumijevanje naučnih knjiga i radova koji gotovo nikad nisu pripremani za širu javnost nego za uski krug naučnika. Odsustvo institucionalnog djelovanja koje bi fokus usmjerilo na pojašnjavanje vlastite prošlosti građanima Bosne i Hercegovine uveliko je doprinijelo jazu između trenutnih naučnih spoznaja i mišljenja građana. MUZEJ BOSANSKOG KRALJEVSTVA ima za cilj približiti, ukazati i prilagoditi slojevitu historiju Bosne u srednjem vijeku i srednje vijekovnog bosanskog čovjeka modernom poimanju i shvatanju građana Bosne i Hercegovine danas.

U sklopu ove izložbe prezentirane su povelje bosanskih banova, kraljeva i najistaknutijih vlastelina, od vremena bana Kulina do posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Povelje su pisane ćiriličnim i latiničnim pismom, na staroslavenskom i latinskom jeziku. U tom kontekstu posebno je specifična čuvena povelja bana Kulina koja je pisana na oba jezika I pisma. U okviru ove izložbe su prikazane slike originalnih povelja izuzev povelje Kulina bana koja je prikazana u starijem prijepisu. Svaka od povelja obrađena je na način da je prikazana slika, ispis sadržaja povelje i prevod teksta na bosanski jezik. Tekstovi ovih povelja govore o elementima bosanske državnosti, jeziku, pismu, državnom ustrojstvu, teritoriju, granicama, privredi, ekonomiji, trgovini, odnosno o najvažnijim državnim interesima. Posebnu pozornost privlače povelje koje ukazuju na promjene teritorijalnog opsega srednjovjekovne bosanske države. Kroz ovih deset povelja moguće je pratiti osobine bosanske pismenosti i staroslavenskog jezika koji je tadašnjim bosanskim susjedima u 15. stoljeću bio poznat i pod imenom bosanski jezik. Odabrane povelje prate transformaciju bosanske države iz banovine u kraljevinu i upravo jedna povelja kralja Tvrtka I nudi odgovore na niz pitanja o uzdizanju Bosne u rang kraljevstva. Kroz ovih deset povelja se kristališe čitava paleta iskazivanja: od iskrenih ispovijesti, preko hladne diplomatije, do potpune neiskrenosti. Cilj izložbe jeste približiti građankama i građanima Bosne i Hercegovine glasove srednjovjekovnih Bošnjana u njihovom izvornom obliku. Transkripcija I prevod povelja omogućavaju svima zainteresiranima da na osnovu pročitanih rečenica bosanskih vladara i vlastelina donesu vlastiti sud o određenim događajima iz historije bosanskog srednjeg vijeka.”- dr. Enes Dedić:

( Dunja Jelovac )