Povećanje minimalne plaće odnosi se na 40.000 radnika u  Federaciji

Najniža plata u Federaciji BiH od ove godine trebala bi iznositi 543, a dosadašnja je iznosila 406 maraka. Uoči Nove 2022. godine Vlada Federacije usvojila je Uredbu kojom se propisuje metodologija utvrđivanja iznosa najniže plate i njeno usklađivanje. Uredbom Vlade nisu zadovoljni u Sindikatu, prije svega zbog velikih poskupljenja životnih namirnica, goriva, a sada, izvjesno je, i energenata.

Iako su cijene gotovo svih životnih namirnica bitnih za egzistenciju ljudi, još od 2020. unosile nemir i pustoš u kućne budžete u vrijeme epidemije i pandemije koronavirusa, Federalna vlada tvrdila je kako je ograničila poskupljenja za 17 životnih proizvoda. Ali to nije spasilo od velikih materijalnih dubioza one koji su radili i primali plaće, a pogotovo ne ranjive kategorije ovog društva. Pojedine političke partije i sindikat tražili su u više navrata proteklih godina utvrđivanje minimalne plaće u vrijednosti od 1.000 maraka.

Prema Uredbi vlade Federacije BiH, najniža plaća od 543 marke je najniži iznos plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, a utvrđuje se u neto iznosu. U iznos te plaće ne ulaze uvećanja koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, rad u dane praznika i dane za koji je zakonom određeno da se ne radi. Najniža plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje srazmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Uredbom je predviđeno da najniža plaća ne može iznositi manje od 55 posto prosječne mjesečne neto plaće u Federaciji BiH. Federalna vlada će odlukom, u skladu s članom 78. stav (1) Zakona o radu, utvrditi iznos najniže plaće za 2022. godinu. Utvrđeni iznos te plaće se primjenjuje na plaću za januar 2022. godine i sve naredne mjesece do 31.12. ove godine, a nakon toga se usklađuje jednom godišnje u rokovima i na način propisan uredbom.

Kad je riječ o usklađivanju, najniža plaća usklađuje se do kraja godine za narednu kalendarsku, tako da se usklađivanje vrši u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procenta porasta bruto domaćeg proizvoda u tekućoj godini za period januar – septembar, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.