Posljednji čuvar: Bitka jednog kashmirskog majstora da spasi muzičko naslijeđe
U tihim, uskim uličicama Srinagara u indijskoj administrativnoj regiji Kašmir, mala, slabo osvijetljena radionica stoji kao jedan od posljednjih bastiona zanata koji polako nestaje.
Unutar radionice sjedi Ghulam Mohammed Zaz, za kojeg se vjeruje da je posljednji majstor u regiji koji ručno izrađuje santoor.
Santoor je žičani muzički instrument u obliku trapeza, sličan cimbalu, koji se svira batićima. Poznat je po svom kristalno čistom, zvonolikom tonu i stoljećima je bio muzički simbol Kašmira.
Gospodin Ghulam Mohammed potječe iz loze majstora koji već više od sedam generacija izrađuju žičane instrumente u Kašmiru. Prezime Zaz već dugo je sinonim za graditelje santoor-a, rababa, sarangija i sehtara.
Međutim, posljednjih godina potražnja za ručno izrađenim instrumentima znatno je opala, zamijenjena industrijskim verzijama koje su jeftinije i brže za proizvodnju. Istovremeno, muzički ukusi su se promijenili, što je dodatno doprinijelo opadanju interesa.
„Uz hip hop, rap i elektronsku muziku koja danas dominira zvučnim pejzažom Kašmira, mlađe generacije više ne osjećaju povezanost s dubinom ni s disciplinom tradicionalne muzike,“ kaže Shabir Ahmad Mir, učitelj muzike. Kao rezultat toga, potražnja za santoorom je praktično nestala, ostavljajući majstore bez šegrta i održivog tržišta, dodaje on.
Gospodin Ghulam Mohammed je 2022. godine dobio četvrtu najvišu civilnu čast u Indiji (Izvor: Adil Amin Akhoon)
U svojoj stoljeće staroj radionici, gospodin Ghulam Mohammed sjedi pored šupljeg komada drveta i istrošenog gvozdenog alata – tihi ostaci jedne tradicije koja polako nestaje.
„Nema više nikoga ko bi nastavio ovaj zanat,“ kaže on. „Ja sam posljednji.“
Ali nije uvijek bilo tako.
Tokom godina, poznati sufijski i narodni umjetnici svirali su santoore koje je ručno izradio gospodin Ghulam Mohammed.
Na jednoj fotografiji u njegovoj radionici prikazani su maestri Pandit Shiv Kumar Sharma i Bhajan Sopori kako nastupaju sa njegovim instrumentima.
Vjeruje se da santoor potiče iz Persije, a u Indiju je stigao u 13. ili 14. stoljeću, šireći se preko Centralne Azije i Bliskog istoka. U Kašmiru je dobio svoj jedinstveni identitet, postavši središnji dio sufijske poezije i narodnih tradicija.
„Santoor je prvobitno bio dio Sufiana Mausiqi (ansambl-tradicije muzike) i imao je blag, narodnjački ton,“ kaže gospodin Mir.
Pandit Shiv Kumar Sharma ga je kasnije prilagodio za indijsku klasičnu muziku, dodajući žice, redizajnirajući mostove radi bogatijeg zvuka i uvodeći nove tehnike sviranja, objašnjava on.
Bhajan Sopori, koji ima kašmirske korijene, „produbio je tonski raspon santoora i prožeo ga sufijskim izrazom“, dodaje gospodin Mir, čime je pomogao da santoor dobije svoje mjesto u indijskoj klasičnoj muzici.
Na drugoj fotografiji vidi se gospodin Ghulam Mohammed kako 2022. godine prima Padma Shri od predsjednice Droupadi Murmu, odlikovan za svoje majstorstvo četvrtom najvišom civilnom nagradom u Indiji.
Gospodin Ghulam Mohammed izrađuje tradicionalni santoor (Izvor: Getty Images)
Gospodin Ghulam Mohammed rođen je 1940-ih u Zaina Kadalu, naselju koje nosi ime po čuvenom mostu koji je nekada bio žila kucavica trgovine i kulture u Kašmiru. Odrastajući, bio je okružen zvucima i alatima porodičnog zanata.
Zdravstveni problemi prisilili su ga da rano napusti formalno obrazovanje, i tada je počeo učiti umjetnost izrade santoor-a od svog oca i djeda – obojica su bili vrsni majstori.
„Nisu me učili samo kako da napravim instrument, već i kako da slušam – drvo, zrak i ruke koje će ga svirati,“ rekao je.
„Moji preci su nekada bili pozivani na dvorove lokalnih kraljeva i često su dobijali zadatak da izrade instrumente koji bi mogli umiriti srca,“ kaže on.
U njegovoj radionici, drvena klupa na kojoj su poređani čekići, dleto i žice stoji pored skeletnog okvira nedovršenog santoor-a. U zraku se osjeća blagi miris starog orahovog drveta, ali nema nikakvih mašina na vidiku.
Gospodin Ghulam Mohammed vjeruje da instrumenti izrađeni mašinski nemaju toplinu i dubinu onih napravljenih ručno, te da kvalitet zvuka nije ni blizu.
Izrada santoor-a je spor, pažljiv proces, kaže ovaj majstor. Počinje se izborom odgovarajućeg drveta, koje mora biti staro i prirodno sušeno najmanje pet godina. Tijelo se zatim ručno izrezuje i izdubljuje radi optimalne rezonance, a svih 25 mostova se precizno oblikuje i postavlja.
Dodaje se preko 100 žica, nakon čega slijedi mukotrpan proces podešavanja, koji može trajati sedmicama ili čak mjesecima.
„To je zanat strpljenja i istrajnosti,“ kaže on.
Santoor je decenijama bio muzički simbol Kašmira (Izvor: Getty Images)
U posljednjih nekoliko godina, influenseri s društvenih mreža posjećivali su radionicu gospodina Ghulama Mohammeda, dijeleći njezinu priču na internetu. On cijeni pažnju, ali kaže da to nije dovelo do stvarnih napora da se zanat ili njegova ostavština sačuvaju.
„To su dobri ljudi,“ kaže on, „ali šta će biti s ovim mjestom kad mene više ne bude?“
Kako njegove tri kćerke slijede druge karijere, niko u porodici ne može nastaviti njegov rad. Tokom godina, imao je različite ponude – državne grantove, obećanja o učenicima, pa čak i prijedloge od strane državnog odjela za rukotvorine.
Ali gospodin Ghulam Mohammed kaže da „ne traži slavu ni milostinju“. Ono što zaista želi jeste da neko nastavi ovaj zanat.
Sada, u svojim osamdesetim godinama, često provodi sate pored nedovršenog santoor-a, osluškujući tišinu onoga što tek treba biti završeno.
„Ovo nije samo obrada drveta,“ kaže on.
„Ovo je poezija. Jezik. Jezik koji poklanjam instrumentu.
„Ja čujem santoor prije nego što zasvira. To je tajna. To je ono što se mora prenijeti dalje,“ dodaje.
Dok svijet vani voli modernost, radionica gospodina Ghulama Mohammeda ostaje netaknuta vremenom – spora, tiha i ispunjena mirisom oraha i sjećanja.
„Drvo i muzika,“ kaže on, „oboje umiru ako im ne posvetiš vrijeme.“
„Želim da neko ko istinski voli ovaj zanat nastavi dalje. Ne zbog novca, ne zbog kamera, već zbog muzike.“
federalna.ba/BBC
Preporučeno
Međunarodna ljetna škola "Mladi i naslijeđe"
Svečanost obilježavanja 20. godišnjice Međunarodne ljetne škole “Mladi i naslijeđe”...
Ko će u KS-u biti oslobađen plaćanja poreza na promet nekretnina?
Skupština Kantona Sarajevo jednoglasno je utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu...