Pomoć za 110.000 domaćinstava zbog posljedica energetske kize

EU je putem paketa podrške osigurala 70 miliona eura pomoći bespovratnih sredstava za ublažavanje energetske krize u BiH i dio za unapređenje energetske efikasnosti u kontekstu cjelokupne energetske tranzicije. U Federaciji će skoro 110.000 domaćinstava biti obuhvaćeno paketom pomoći.

„Kao predstavnik EU-a ovdje u BiH, želim najaviti da sastavljamo jedan paket za energetsku sigurnost za Zapadni Balkan. On će donijeti 70 miliona u grantovima za podršku Bosni i Hercegovini. To je važno sada kao hitna podrška, naprimjer, da budu podržane ugrožene porodice i preduzeća, mala i srednja preduzeća koja prolaze kroz teško vrijeme“, bile su riječi predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen (28.10.2022.).

Nakon prošlogodišnje najave iz EU-a izdašne podrške u prevazilaženju posljedica energetske kize najpogođenijim, sada je i poznat broj onih koji u Federaciji mogu računati na konkretnu pomoć. Pomoć iz paketa usmjerena je na četiri kategorije energetski siromašnih domaćinstava.

Kako je istakao ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP), EU je izdvojila 64,5 miliona KM, a pomoć će obuhvatiti skoro 110 hiljada domaćinstava u Federaciji – u pitanju su korisnici stalne socijalne pomoći, penzioneri do iznosa zagarantovane penzije, jednoroditeljske porodice i korisnici dječijeg doplatka.

Oni koji žive od minimalnih penzija kažu da bi im pomoć dobrodošla da izmire prethodna dugovanja za troškove energenata. Sa manje od 500 maraka ne žive nego, kažu, preživljavaju.

„Da te režijske dugove isplatim pa da kažem - mirna sam za ovo što sam dužna. Kako ću ubuduće - opet ne znam“, govori Enesa Hodžić.

„Prošle godine, kad je došlo do naglog poskupljenja od 14-15 posto, za 32 kvadrata stambene površine morali smo izdvojiti preko 130 KM“, navodi Amira Hodžić.

Pravo na podršku moguće je ostvariti samo po samo jednom osnovu.

Mirsada Poturković, šef Službe za opšte poslove u JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo, napominje kako su 2021. na evidenciji bila 1.244 korisnika subvencioniranja troškova grijanja i oko 500 korisnika stalne stalne novčane pomoći: „Radi se o licima koja su u stanju socijalne potrebe i koja žive relativno teško - te jednokratne pomoći nisu neki put za sistemsko rješenje“.

Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku i klimatske promjene, navodi kako su u pitanju energetski vaučeri vrijedni 300 eura, što je razlika prethodnih godina troškova za energiju i onog što je nastalo nakon energetske krize.

Kako bi bile izbjegnute posljedice sličnih situacija u narednom periodu, potrebna su sistemska rješenja i mjere. Bez toga ni od resursa kojih ne manjka neće biti koristi.

„Ono što imamo kao resurs je električna energija, obnovljivi izvori, čista efikasnost - gdje imamo dosta međunaodnih sredstava. Imamo sredstava i na našim bankama - oko 20 milijardi, koje nisu u opticaju. Banke mole da se krediti uzmu, to su projekti koji već postaju isplativi“, ističe Harbaš.

Raspodjeli sredstva u Federaciji će prethoditi potpisivanje sporazuma između jedinica lokalne samouprave te Ministarstva rada i socijalne politike. Istrajavanje na korištenju različitih, posebno ekološki prihvatjivih obnovljivih izvora, doprinijeće energetskoj nezavisnosti, stabilnom snabdijevanju, ali i manjim cijenama energenata.

federalna.ba