Pomoć Siriji blokirana "činom krajnje okrutnosti" Rusije u UN-u

Rusija je optužena za "čin krajnje okrutnosti" nakon što je iskoristila svoj veto u Vijeću sigurnosti UN-a da blokira devetomjesečnu obnovu prekogranične pomoći namijenjene pomoći 4 miliona ljudi koji žive na sjeverozapadu Sirije pod kontrolom pobunjenika.

Glasanje dovodi u sumnju nastavak postojanja ključne rute pomoći u Siriju iz Turske i predstavlja još jedan udarac za stanovništvo koje se još uvijek oporavlja od razornog zemljotresa koji je pogodio regiju u februaru.

Operacija pomoći pruža podršku uključujući hranu, lijekove i sklonište od 2014. godine i djeluje pod odobrenjem UN-a, a dozvola za granični prelaz u Bab al-Hawa istekla je u ponedjeljak. Generalni sekretar UN-a, Antonio Guterres, želio je 12-mjesečnu obnovu, dok je Rusija odgovorila da će prihvatiti samo šestomjesečnu obnovu dozvole. Ruski izaslanik pri UN-u Vassily Nebenzia upozorio je da ako ruski prijedlog za šestomjesečno produženje ne bude podržan, "onda možemo samo i zatvoriti prekogranični mehanizam".

Velika Britanija i 12 drugih članova Vijeća glasali su za obnavljanje pristupa prekograničnoj pomoći na devet mjeseci, ali je Rusija stavila veto na ono što je zamišljeno kao kompromis između stava Rusije i generalnog sekretara UN-a. Samo su Rusija i Kina tada glasale za prijedlog Rusije za šestomjesečno produženje. Deset članica Vijeća sigurnosti bilo je uzdržano, a SAD, Britanija i Francuska glasale su protiv ruskog prijedloga. Za usvajanje rezolucije potrebno je najmanje devet glasova za i bez veta bilo kojeg od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti.

Rusija – koja je ranije smanjila broj prekograničnih prelaza pomoći – smatra rute pomoći kršenjem suvereniteta Sirije.

"Ovo je tužan trenutak za sirijski narod", rekla je američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield Vijeću nakon ruskog veta. “Ono čemu smo upravo svjedočili, čemu je svijet upravo svjedočio, bio je čin krajnje okrutnosti.” Optužujući Rusiju da se ponaša kao nasilnik na igralištu, Thomas-Greenfield se požalila da je Rusija rekla UN-u da, ako njena šestomjesečna ponuda bude odbijena, nikakav dogovor nije moguć. Insistira: "Moramo se zadržati na tome - sirijski narod računa na nas - i svi moramo potaknuti Rusiju da se vrati za sto u dobroj vjeri."

Nakon potresa jačine 7,8 u Siriji i Turskoj u februaru, privremeno su bile dozvoljene prekogranične isporuke pomoći na prijelazima Bab al-Salam i al-Ra'ee, ali i te dozvole ističu 13. augusta, što znači da ako se ništa ne promijeni, nikakva pomoć neće ući u Siriju preko bilo koje kopnene granice.

UN je u saopćenju naveo da će se „nastaviti zalagati za proširenje svih puteva za isporuku humanitarne pomoći milionima ljudi kojima je potrebna pomoć na sjeverozapadu Sirije. Obnavljanje odobrenja je od suštinskog značaja, jer Bab al-Hawa ostaje centar gravitacije za prekogranični odgovor UN-a, uključujući i blizinu Idliba, gdje živi većina ljudi kojima je potrebna pomoć na sjeverozapadu Sirije.

Sofía Sprechmann Sineiro, generalni sekretar Care Internationala, opisala je ruski veto kao "nisku tačku u humanitarnom dosijeu Vijeća od početka sirijskog sukoba".“Danas je Vijeće dozvolilo politici da vodi njegovu odluku, a ne humanitarnim potrebama sirijskog naroda. Odluka Vijeća sigurnosti UN-a imat će katastrofalne posljedice za populaciju regiona od 4,1 milion ljudi čiji opstanak zavisi od pomoći UN-a. U roku od nekoliko sedmica osnovne robe i usluge će postati rijetke i još manje pristupačne.

David Miliband, izvršni direktor Međunarodnog komiteta spašavanja, rekao je da se prkosi razumu i principu da je Vijeće sigurnosti izglasalo da se ne održe svi putevi pristupa pomoći za ugrožene Sirijce.

Humanitarni radnici rekli su da bi glasanje doprinijelo osjećaju napuštenosti u sjevernoj Siriji. U potresu koji je pogodio Siriju i Tursku smrtno je stradalo oko 4.500 Sirijaca, više od 10.000 je povrijeđeno, a oko 103.000 je ostalo bez krova nad glavom.

federalna.ba/The Guardian