EU pomaže s 20 miliona eura i oporavak poljoprivrede u Jablanici i Konjicu

Projekatom Evropske unije vrijednim 20 miliona eura za pomoć pogođenim područjima prošlogodišnjim katastrofalnim poplavama nakon stambenog zbrinjavanja obuhvaćeno je i ekonomsko osnaživanje poljoprivrednih proizvođača te mikro, mala i srednja preduzeća.

Poljoprivrednici u Jablanici i Konjicu još uvijek saniraju štetu, a posljedice će, procjenjuju, biti izražene i narednih godina. Svaka podrška im je dobrodošla jer su do sada značajnije donacije i izdvajanja izostali.

Stanovništvo Donje Jablanice mjesecima nakon razornih poplava i klizišta koje su odnijele ljudske živote nastoji sanirati materijalnu štetu i nastaviti gdje je stalo u oktobru prošle godine. Nakon što se voda povukla, obradivo zemljište je ostalo pod nanosima mulja i kamenja.

“Kad se povuklo jezero ostale su nečistoće – taj nanos i kamen ne mogu očistiti bez mašina i pola sela ne može saditi ništa ove godine”, ističe poljoprivrednik iz Donje Jablanice Salko Arfadžan.

“Imamo 750 poljoprivrednih proizvođača upisanih u registar poljoprivrednih gazdinstava. Ljudi se dobrim djelom bave plasteničkom proizvodnjom”, navodi Admir Đelmo, stručni savjetnik za poljoprivredu u Savezu poljoprivrednog udruženja Jablanica.

Proljetna sezona za mnoge je propala. Upitan je rod i narednih godina. Posljedice poplava tek će zbrajati jer stanovništvo koje se pretežno bavi poljoprivredom zbog smanjene proizvodnje gubi pravo za podsticaje.

“Veliki broj proizvođača neće biti u mogućnosti ispuniti norme koje su propisane pravilnicima kantonalnog ili federalnog ministarstva poljoprivrede, te će u tom dijelu ostati kratkih rukava. Procijenjeno je da je uništeno oko dva miliona KM obradivog poljoprivrednog zemljišta”, dodaje Đelmo.

“Šteta mi je oko dvije hiljade maraka samo u salati, plus spanać, blitva, nisam mogao ništa saditi. Stradale su mi gotovo sve pčele, od 30 košnica ostale su samo tri, i one su bile u vodi dopola”, govori Arfadžan.

Oktobarske poplave pričinile su veliku materijalnu štetu i poljoprivrednicima u Konjicu. Mnoge oranice u Buturović-Polju, poznatom po uzgoju povrća, bile su pod vodom.

“Ovo što je bilo pored vode, 99 posto je tih njiva i puteva odneseno. Sistem za navodnjavanje, sve je odneseno, nije ostalo ništa”, kaže poljoprivrednik iz Buturović-Polja Amir Beha.

“Dobar dio mojih komšija ostao je bez cijevi i šlaufa i sad su morali da sade na drugim lokacijama”, ističe poljoprivrednik iz Parsovića Sejo Sarajlić.

Evropska unija je izdvojila 20 miliona eura područjima pogođenim poplavama, od čega će je oko 10 posto predviđeno za ekonomsko osnaživanje poljoprivrednih proizvođača i privrednika. Šteta u poljoprivredi je mnogo veća.

“Sredstva od 20 miliona eura, ako je 20 posto za poljoprivredu, to bi značilo četiri miliona eura ili osam miliona maraka. To je po metodologiji brze procjene iznos sredstava jednak nastaloj šteti”, kaže Pejo Janjić, savjetnik za poljoprivredu i ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede FBiH.

“Primili smo 326 prijava iz osam jedinica lokalne samouprave. Radi se o plastenicima, maloj mehanizaciji, opremi za pčelarstvo i različitim vrstama repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju”, navodi projektna menadžerica UNDP-a Selma Kemalović Alić.

Najviše prijavljenih za doniranje mehanizacije i sistema za navodnjavanje bilo je iz Jablanice i Konjica.

 “Te aplikacije su se odnosile na mašine, staklenike, plastenike, na opremu koja se koristi u pčelarstvu i naravno da će to umnogome doprinijeti da naši poljoprivrednici nastave da rade i žive na svojim područjima i povećavaju obim proizvodnje”, naglašava savjetnik gradonačelnika Konjica Mirza Alibašić.

Opasnost od sličnih prirodnih nesreća u narednom periodu ne prijeti samo zbog klimatskih promjena nego i nepostojanja potrebne infrastrukture za zaštitu od poplava.

“Prethodno bi se morali uraditi merilacioni sistemi, sistemi navodnjavanja, odvodnjavanja, isušivanja. Treba biti spreman i za velike suše. Sistem koji se može uraditi prije toga preventivno da se aktivira kad zatreba”, objašnjava dr. sc. Amir Mešković. profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

U ovakvoj situaciji još više je izraženo nepostojanje bh. institucionalnih kapaciteta koji bi omogućili dobijanje pretpristupne pomoći za ruralni razvoj, stopiranih političkim neslaganjima, zbog čega smo primorani sanirati posljedice šteta umjesto ulagati u razvoj poljoprivrede.

federalna.ba