Pljenidba objekta Centralne banke BiH u Mostaru zbog duga "Viaduktu"

Spor između kompanije “Viaduct” iz Portoroža i Bosne i Hercegovine, u čijem je središtu dug koji je prouzrokovala Republika Srpska jednostranim raskidom ugovora o koncesiji, a koji zbog kamata već dostiže 57 miliona eura, otvara brojna pitanja. Najznačajnije je pitanje na koji način primorati onog ko je proizveo dug da ga i otplati kako ne bi trpjela država i svi njeni građani i učiniti to modelom za ubuduće. Iako političari to negiraju, postoji legalan način.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još nije pronašlo rješenje za otplatu duga slovenskoj kompaniji, pa se dug dnevno povećava za 18 hiljada maraka. Prijedlozi koji su se do sada mogli čuti uglavnom su usmjereni na pomoć Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine, kojoj su zbog ovog duga od 21. marta blokirani računi ili na prebacivanje tereta na državu. Predsjednik Sindikata kontrolora letenja Vinko Malnar:

“Ako ne mogu već donijeti odluku i ne mogu se dogovoriti da nađu 110 miliona maraka za rješavanje duga prema 'Viaduktu', onda neka krenu s odlukom po Članu 23. Zakona o BHANSA-i, koji kaže da će, u slučaju nemogućnosti samofinansiranja, institucije Bosne i Hercegovine pokriti nepokriveni dio troškova. Tačno se prema finansijskom planu zna koji su to troškovi na mjesečnom nivou, za šta su ti troškovi i da to nije novac koji ide u bilo koje druge svrhe osim u održavanje sistema, plaće zaposlenika, obuku zaposlenika.”

Bivši direktor Poreske uprave Federacije BiH Šerif Isović kaže da pitanje prebacivanja tereta otplate duga nije decidno regulisano kroz zakonske propise. Smatra da dug ipak treba odmah naplatiti od Republike Srpske i predlaže način:

“To rješenje već postoji, na neki način, uz jedno tumačenje Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. Po ovom zakonu, odnosno Članu 5, Uprava za indirektno oporezivanje odgovorna je da vrši raspodjelu prihoda s jedinstvenog računa, a istovremeno Članom 11. u Stavu 3. jasno se kaže da se entitetima, nakon što izmire međunarodne obaveze, doznačuju sredstva koja im pripadaju. To bi značilo da bi, nakon što se izvrši raspodjela i utvrde iznosi, od onog dijela koji pripada entitetu Republika Srpska Uprava za indirektno oporezivanje, po odluci Vijeća ministara, direktno uplatila na račun 'Viadukta', a ukoliko Republika Srpska nije zadovoljna, neka ona tuži.”

Podsjetimo, dosadašnjim prijedlozima nastojala se zaštititi Republika Srpska i sredstva za podmirenje duga osigurati iz državnog budžeta, odnosno preusmjeriti sredstva izdvojena za zgradu Uprave za indirektno oporezivanje. Međutim, potrebno je ustanoviti model za rješavanje ovakvih pitanja, imajući u vidu da na naplatu dolazi još nekoliko arbitražnih odluka koje su u postupku, u ukupnom iznosu preko dvije milijarde maraka, a sve zbog projekata u Republici Srpskoj.

“Ja mislim da i jest cilj predlagača da ovo prebaci na državu, između ostalog, kako zbog postojećeg, tako i zbog budućih slučajeva, jer će onako kako se riješi 100 miliona, vjerovatno po istom receptu to raditi ubuduće, a to bi značilo da će država po ovom istom modelu platiti dvije milijarde, a kad će ona naplatili od RS-a, to je na nekom dugom štapu, ako tako mogu reći. Upravo moj koncept i zagovara da se uvede standard pravila ponašanja, da se to ponašanje usmjeri s aspekta prava, pravičnosti, morala i tako dalje, prema onom koji je dug napravio.”

Otplata duga bila je predmet rasprava i na Fiskalnom vijeću i na Vijeću ministara. Na sjednici Fiskalnog vijeća, federalni premijer Nermin Nikšić odbio je prijedlog kojim bi Federacija BiH bila oštećena za desetine miliona, a na Vijeću ministara predsjedavajuća Borjana Krišto najglasnije je zagovarala da dug vrati država:

“Subjekt međunarodnog prava, u ovom slučaju izvršenik po ovoj presudi, je Bosna i Hercegovina, i u tom smislu mi kao institucije, konkretno Vijeće ministara, tražimo rješenje za izvršenje ove presude kako bismo umanjili štetne posljedice, kako bismo umanjili troškove, kako ne bismo doveli u pitanje funkcioniranje institucija, misleći na BHANSA-u, kako ne bismo našu imovinu Centralne banke prodavali u bescijenje. Ko zna koliko bi trajalo to izvršenje presude. Znači, u ovom slučaju izvršenje mora biti od Bosne i Hercegovine. Jedini zakonski utemeljen način jeste kroz donošenje proračuna za 2025. godinu.”

Prema Sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske bezuslovno se obavezala da će isplatiti sve novčane kazne, ali sada sve prebacuju na Državu, zbog čega je dug narastao na više od 110 miliona maraka. Plan RS-a je da se uzmu sredstva Centralne banke i dug vrati na način da Federaciji bude uzeto više od 70 miliona maraka.