Plenković optužio Milanovića da više zagovara stav Rusije nego Hrvatske
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas da hrvatski predsjednik Zoran Milanović više zagovara stav Rusije nego Hrvatske.
"Mi imamo njega (Milanovića) koji praktično tri godine zagovara više stav Kremlja nego stav Hrvatske, Zapada i svih ostalih i to se ovdje pustilo kao da je okej. Da idete pitati javnost u anketama, mislim da bi bilo fifty-fifty (pola-pola) za Rusiju. To je sramota hrvatskog javnog prostora i hrvatske javne političke scene", rekao je Plenković u izjavi hrvatskim novinarima, prenijela je agencija Hina.
On je tako reagirao na izjavu predsjednika Hrvatske koji je jučer, nakon susreta sa slovačkim predsjednikom u Zagrebu, rekao da ne postoji nikakvo opravdanje za izostanak dijaloga zapadnih lidera s Rusijom o kraju rata u Ukrajini, zapitavši čemu služi diplomatija.
Milanović je, među ostalim, kazao da je u ratu u Ukrajini na strani slabijeg, odnosno Ukrajinaca kao naroda, a ne ukrajinske vlasti.
Plenković je danas novinarima rekao da ne zna po kojoj logici bi trebalo biti razumijevanja prema Vladimiru Putinu koji ratuje protiv Ukrajine više od tri godine.
"Nema ni trunke razumijevanja ni opravdanja ni bilo čega što bi bilo ko predstavljao Hrvatsku, Hrvate i hrvatsku politiku mogao u svojim nastupima imati prema Putinu i Rusiji. Ne znam po kojoj to filozofiji, formuli, logici, kojem pravu i kojim načelima se tako nešto događa", rekao je Plenković.
On je dodao da je "Rusija agresor na Ukrajinu i razlog zbog čega je vaša cijena plina, vaša cijena struje, cijena nafte koja dolazi u Hrvatsku, veća i puno zahtjevnija za platiti".
"Rusija je ta koja je okupirala i ilegalno anektirala četiri ukrajinske regije plus Krim. Rusija je ta koja je odgovorna za milijune izbjeglica i prognanih, za razaranje ukrajinskih gradova i infrastrukture", naglasio je hrvatski premijer.
I slovački predsjednik Peter Pelegrini jučer je na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da bi zapadni lideri poput talijanske premijerke Giorgije Meloni i njemačkog kancelara Friedricha Merza "trebali putovati i susretati se i s ruskom stranom i pregovarati o što bržem okončanju rata".
Beta