Plan rasta bi privredi olakšao i nabavku sirovina

Integracija u industrijske lance opskrbe jedna je od prednosti koje zemljama Zapadnog Balkana omogućuje Plan rasta. Ko će iskoristi tu priliku, zavisi od spremnosti provođenja političkih reformi. U BiH, one su u zastoju. Hoće li biti prokockano i ono što nam je ponuđeno?

Kompanijama iz BiH bi Plan rasta omogućio integraciju u industrijske lance snabdijevanja i time osigurao nesmetan proizvodni proces. Izvozno orijentisane kompanije nerijetko su zbog nedostatka sirovina bile primorane smanjivati proizvodne kapacitete.

„U prethodnim godinama smo bili prinuđeni da uvozimo tu sirovinu. I sama cijena sirovine iz uvoza je bila nestabilna. Često smo morali otkazati određene ponude ili ugovorene količine jer nismo mogli obezbijediti dovoljnu količinu sirovine - da li je to bilo zato što sirovine nije bilo u BiH, što nije tačno jer je sirovina iz BiH odlazila na tržišta Egipta, Dubaija i Kine u najvećem dijelu“, tvrdi Jasminka Hadžiabdić, izvršna direktorica kompanije RAMEX.

Olakšana nabavka sirovine bolje bi pozicionirala bh. privredu i omogućila plasman proizvoda na nova tržišta. Kompanije koje posluju na bh. prostoru u stranom vlasništvu nemaju ovaj problem.

„Ne bih rekao da je to neki prevelik problem za nas i našu fabriku, ali pomaže činjenica da smo mi dio velike korporacije i uz pomoć kolega širom svijeta lakše dolazimo do novih ili postojećih dobavljača tako da ne vidim da su to preporeke za daljnji razvoj kompanije. Ja se radujem i nadam se da će naša kompletna privreda u BiH iskoristiti tu mogućnost da budemo što brži i razvijamo naše kompanije na najbolji mogući način“, kaže Mahmut Galijašević, direktor kompanije Mann+Hummel BA iz Tešnja.

Regionalna saradnja prilika je privredi Zapadnog Balkana da se izbori za mjesto na međunarodnom tržištu. Za konkurentnost bh. kompanija potrebno je više od dostupnosti sirovine.

„Pripremiti dobro organizovane industrijske zone sa dobrom infrastrkturom - saobraćajnom, energetskom, telekomunikacijskom - da se bez problema može relativno brzo instalisati neki novi proizvodni kapacitet koji može biti integracioni faktor za niz malih i srednjih preduzeća iz tog regiona“, precizira Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

Ekonomski analitičar Damir Bećirović podsjeća kako bh. ekonomija spada u manje ekonomije: „Mi na svjetskom sirovinskom tržištu ne možemo nastupiti na način lake dobave - ono što je prilika jeste uvezivanje u određene kartele ili povezivanje sa vanjskim partnerima“.

Privreda zavisi od političkih reformi vezanih za Plan rasta, koji zemljama Zapadnog Balkana omogućava uključivanje na evropske tračnice koje vode rastu ekonomije.

„Naše kompanije koje su već u globalnim lancima snabdijevanja dobro pozicionirane su već svojim zaslugama dostigle nivo prihvatanja infrastrukture kvaliteta, ali da bi se to olakšalo drugima i da bi druge kompanije u EU lakše posegnule za traženje upita kompanija sa ove teritorije, država mora preuzeti sve direktive EU-a“, dodaje Jašarspahić.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović upozorava: „Mi smo ionako na začelju, iza nas su možda još Albanija i Kosovo – sve ostale zemlje Evrope su nas prestigle i zaista nam je šansa da napravimo koliko-toliko neki iskorak“.

Skraćenje nabavnih lanaca sirovine, zbog otežanog poslovanja, u fokus evropske privrede došlo je u pandemijskom periodu. Olakšana nabavka sirovine doprinijela bi boljim privrednim rezultatima bh. kompanijama, posebno na EU tržište, na koje izvozimo 70 posto proizvoda. Kojim smjerom će ekonomska kretanja ići, zavisi od političkih iskoraka na koje čekamo.

federalna.ba