Plakalo: Bosna i Hercegovina se samoizolirala od Plana rasta

Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo smatra poraznim što Bosna i Hercegovina ni nakon toliko vremena nije uspjela da dođe do kompromisa i usaglasi reformsku agentu.

To je kazao komentirajući činjenicu da je Evropska komisija danas odobrila reformske agende Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU-a.

U svojim ambicioznim reformskim agendama, pet vlada zemalja zapadnog Balkana obavezalo se na provođenje socioekonomskih i temeljnih reformi kako bi potaknule rast i približavanje članstvu u okviru Plana rasta u periodu od 2024. do 2027. godine.

Ovaj korak je bio ključan za omogućavanje isplate sredstava u okviru Fonda za reforme i rast u vrijednosti od šest milijardi eura, a koja će se izvršiti po ispunjenju usaglašenih reformskih koraka.

Plakalo je kazao za Fenu da je to nešto što se očekivalo od Evropske komisije te da se oni ne mogu kriviti, jer BiH nije dostavljala kompletnu reformsku agendu, posebno se osvrćući na tri mjere koje nisu usaglašene - rješavanje pitanja Ustavnog suda, sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH te ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć.

Plakalo je istakao da postoji i novi uslov, ne samo za BiH, već i sve ostale zemlje zapadnog Balkana, a to je usklađivanje vizne politike da viznom politikom Evropske unije.

- Kako sada stvari stoje, ne znam da li ćemo sve to uspjeti u narednom periodu, jer još uvijek nije održan sastanak vladajuće koalicije. Evropska komisija je po ovom pitanju bila vrlo strikna, a Bosna i Hercegovina se samoizolirala - kazao je Plakalo.

Također se osvrnuo i na sutrašnju posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen te kazao da je ne treba očekivati s euforijom, već sa činjenicom da se nema ništa novo reći.

Komisija je 8. novembra 2023. usvojila Plan rasta za zapadni Balkan. Ovaj ambiciozni plan ima za cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju regiona sa EU i utrti put ka članstvu.

Plan je podržan povećanjem finansijske pomoći kroz novi Instrument za reforme i rast koji je stupio na snagu 25. maja 2024. godine. Taj instrument će predstavljati dopunu trenutnoj finansijskoj pomoći u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III).

Finansijski okvir Fonda iznosi šest milijardi eura, od čega dvije milijarde eura u grantovima i četiri milijarde eura u iznimno povoljnim zajmovima.

federalna.ba/Fena