Papa naredio online objavljivanje 'židovskih' datoteka iz Drugog sv. rata

Papa Franjo naredio je internetsko objavljivanje 170 svezaka dosjea koji se odnose na Židove iz nedavno otvorenih arhiva pape Pija XII., usred obnovljene rasprave o naslijeđu pape iz doba Drugoga svjetskog rata.

Arhiva od 2700 slučajeva "sakuplja zahtjeve za pomoć koje su papi Piju XII uputili židovski ljudi... nakon početka nacističkog i fašističkog progona", rekao je vatikanski sekretar za odnose s državama Paul Richard Gallagher u saopćenju.

Iako su dokumenti naučnicima dostupni za konzultacije od marta 2020., papa Franjo je zatražio da budu dostupni svima, stoji u saopćenju. Stavljanje arhive na internet "omogućit će potomcima onih koji su zatražili pomoć da pronađu tragove svojih najmilijih iz bilo kojeg dijela svijeta", navodi se.

Dokumentacija sadrži 2700 dosjea zahtjeva za pomoć Vatikana od židovskih skupina i porodica, od kojih su mnogi kršteni kao katolici i više nisu bili Židovi. Dosjei su čuvani u državnom arhivu sekretarijata i sadrže zahtjeve za papinskom intervencijom kako bi se izbjegla nacistička deportacija, kako bi se dobilo oslobođenje iz koncentracijskih logora ili pomoć u pronalaženju članova porodice.

Internetska objava dosjea dolazi usred obnovljene rasprave o Pijevom naslijeđu nakon otvaranja njegovih arhiva naučnicima., od kojih su dosjei o Židovima tek mali dio. Vatikan je dugo branio Pija od kritika nekih židovskih skupina da je šutio pred holokaustom, govoreći da je koristio tihu diplomaciju kako bi spasio živote.

Jedna nedavno objavljena knjiga koja citira arhive, Papa u ratu, historičara i dobitnika Pulitzerove nagrade Davida Kertzera,  sugerira da su ljudi za koje je Vatikan najviše brinuo o spašavanju bili Židovi koji su se preobratili na katoličanstvo, potomci katoličko-židovskih mješovitih brakova ili oni koji su na drugi način povezani katolicima.

Kertzer kaže da Piju nije bio voljan intervenirati u ime Židova ili javno osuđivati nacističke zločine kako bi izbjegao antagoniziranje Adolfa Hitlera ili talijanskog fašističkog diktatora Benita Mussolinija. U članku za vatikanske novine L’Osservatore Romano, Gallagher je rekao da dosjei sadrže zahtjeve za pomoć, ali bez puno informacija o ishodima. Napisao je: “Svaki od ovih zahtjeva predstavljao je slučaj koji je, nakon što je obrađen, bio namijenjen za pohranu u arhivskim dokumentima pod naslovom ‘Židovi’.

“Zahtjevi bi stizali u državno tajništvo, gdje bi diplomatski kanali pokušali pružiti svu moguću pomoć, uzimajući u obzir složenost političke situacije u globalnom kontekstu”, napisao je Gallagher.

Jedno pismo uključeno u saopćenje za javnost Vatikana napisao je 1942. 23-godišnji njemački univerzitetski student koji je tražio slobodu iz koncentracijskog logora u Španiji. “Malo je nade za one koji nemaju vanjsku pomoć”, napisao je Werner Barasch.

Vatikanski arhiv ne otkriva dodatne informacije o Baraschu, ali istraživanje iz Memorijalnog muzeja holokausta Sjedinjenih Država u Washingtonu pokazuje da je pušten godinu dana nakon što je poslao pismo, te se na kraju nastanio u Kaliforniji, saopćio je Vatikan.

federalna.ba/The Guardian