Pada stopa izvoza iz BiH, država bez antirecesijskog programa, sve manje mjesta za optimizam
Podaci za vanjskotrgovinsku razmjenu iz Bosne i Hercegovine u januaru ove godine pokazuju snažan pad izvoza u odnosu na januar prošle godine a povećan uvoz. Iako je još rano za prognoze, ekonomisti upozoravaju na ozbiljne posljedice - mogućnost zatvaranja fabrika, otpuštanja radnika i stagnaciju rasta plaća.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz naše zemlje u januaru je manji za 232 miliona maraka ili 16,6 posto, dok je uvoz povećan za 3,2 posto, nego u januaru prošle godine. Ekonomski stručnjaci ističu da iako stanje još nije alarmantno, trendovi posljednjih mjeseci nisu obećavajući. Bosna i Hercegovina je u prošloj godini izgubila na izvozu milijardu maraka. Federalni zastupnik i ekonomista Admir Čavalić kaže da razloge treba tražiti u ekonomskoj krizi koja je pogodila zemlje Evropske unije, a koje su bitan vanjskotrgovinski partner naše države.
„70 posto bh. ekonomije zavisi od zemalja članica EU, posebno Njemačke, na koju je većim dijelom naslonjena bh. ekonomija. Zbog toga ne iznenađuje činjenica da je došlo do pada izvoza. Bilo kakav ekonomski poremećaj na tim tržištima automatski podrazumijeva i negativne ekonomske posljedice na domaćem tržištu“, kaže Čavalić.
Najveći doprinos je imala prerađivačka industrija, koja čini više od 90 posto ukupnog izvoza naše države. Pogoršana vanjskotrgovinska razmjena u BiH može biti prvi signal i alarm da će doći do posljedica po bruto domaći proizvod. Ako se trendovi nastave, možemo očekivati ozbiljnije implikacije, kaže Čavalić.
„Vjerovatno pad zaposlenosti, stagnacija rasta plata i drugi problemi. Već u posljednjem kvartalu prošle godine počinju djelovati posljedice navedenog - zatvaranje fabrika, otpuštanje radnika i stagnacija rasta plata. Još je rano za prognoze, za nadati se oporavku. Definitivno nemamo imputa da možemo konačne ocjene pratiti ali sigurno ovi podaci ne daju optimističnu sliku“, kazao je Čavalić.
S padom izvoza a nezaustavljivim rastom uvoza, BiH je sebe dovela u situaciju da isključivo zavisi od milosti onih od kojih uvozi, što je opasno, posebno u aktuelnoj globalnoj ekonomsko-političkoj krizi ali i ratnim sukobima čije se posljedice neminovno osjete i kod nas, ističu ekonomisti. Sudeći prema dosadašnjim iskustvima, prije je za očekivati da će domaća privreda naći alternativna tržišta nego da donosioci odluka u narednom periodu krenu s pripremama za izradu antirecesijskog programa.