Ove godine Sadik Selimović će klanjati dženazu i trećem bratu

11. jula konačni smiraj u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari pronaći će još 30 žrtava genocida. Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana kada je ubijena imala je 15, a najstarija 65 godina.

Među trideset žrtava koje će ove godine naći konačni smiraj u Memorijalnom centru Potočari je i najmlađi brat Sadika Selimovića. Ove godine Sadik će klanjati dženazu i trećem bratu. Dvojicu starije braće i oca pronašao je u tri različite grobnice. Oni su proteklih godina, također, ukopani u Memorijalnom centru. Iako godine prolaze, Sadik se prisjeća kada je identificirana prva žrtva - njegov brat Hajrudin: „Mi smo od 1995. do 1997. mislili da ima živih, da su logoru, da su u rudniku... Kasnije sam saznao da su svi pobijeni u 10-15 dana i prvog koga smo identifikovali je moj brat Hajrudin - on je 1955. godište. Njega smo pronašli na površni Kramerskog brda poviše Kravice“.

Sadik je tokom odbrane Bosne i Hercegovine bio ranjen i kaže da ne zna ni kako je preživio. Uz Sadikovog brata konačni smiraj u Memorijalnom centru naći će još 29 muškaraca.

„Najmlađi od njih je Selčinović Elvir, on je imao svega 15 godina kada je ubijen 1995. godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2001. godine u masovnoj grobnici Liplje kod Zvornika. Pored njega, bit će ukupana još tri maloljetnika, dvojica šesnaestogodišnjaka – Mekanić Mustafa i Klempić Esed te sedamnaestogodišnji Đozić Semir. Najstarija žrtva koja će se ukopati imala je svega 65 godina“, kazala je Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe u BiH.

Posmrtni ostaci osoba koje će biti ukupane nisu potpuni, kažu iz Instituta za nestale osobe, a prema zvaničnim podacima, traga se za još oko 8 stotina žrtava genocida sa područja Srebrenice. U 92 slučaja nije bilo moguće izolirati DNK zbog stanja posmrtnih ostataka. Veliki problem je i nedostatak procesa identifikacije, navode iz Instituta uz naglašavanje da će ove godine biti urađena reekshumacija za 71 žrtvu, jer su posmrtni ostaci naknadno pronađeni i identificirani. Na teritoriji BiH, ali i zemalja regiona kažu da se nalazi oko 80 grobnica.

„Mi pouzdano znamo da postoji indicija da se nalaze neke grobnice u Hrvatskoj i Srbiji - da svaki razgovor počinje sa tom temom. U susretima srbijanskih i hrvatskih zvaničnika svaki počinje pitanjem - kada ćete otvoriti arhiv kako bi Hrvatska dobila posmrtne ostatke svojih ubijenih na teritoriji Srbije? To isto moraju početi primjenjivati i naši zvaničnici – tražiti od Srbije, ali i od Hrvatske određene informacije“, ističe Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

A sve je manje i anonimnih informacija, zbog čega institucije BiH diplomatskim putem moraju insistirati na ovim pitanjima, navodi Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 28. godišnjice genocida. Samo priznavanjem zločina i procesuiranjem možemo do pomirenja.

„To je naša ustaljena aktivnost i jedna od aktivnosti koja u svijet šalje poruku da se nikad ne zaboravi Srebrenica, da se nikad ne zaborave žrtve i da na taj način šaljemo poruku mlađim generacijama da oni treba da njeguju našu historiju i čuvaju sjećanje na žrtve genocida“, ističe Fejzić.

Sjećanje je moguće sačuvati samo jasnim opominjanjem da se Srebrenica ne smije ponoviti. Govori to i Sadik Selimović, koji, unatoč tragediji, jer je najbliže članove svoje porodice našao u grobnicama širom BiH, i dalje ne gubi vjeru. Vjeru u dobre ljude, savjesne i pobjedu dobra nad mržnjom.

federalna.ba