Otvoreno pismo vlasti ostalo bez odgovora - bh. film pred gašenjem

Od Oskara do propasti domaćeg filma. Nekada smo se borili za svjetske pozicije i slavu, sada nam prijeti izumiranje bh. produkcije. Nema odgovora vlasti na otvoreno pismo filmskih radnika. U nizu problema dva su ključna: neuređen zakon i, zbog toga, očajno finansiranje. Pa se umjesto domaćeg kitimo stranim sadržajem.

“Želim vjerovati da ćemo zajedničkim naporom, a to smijem reći uime Ministarstva, učiniti sve da Zakon o audiovizuelnoj djelatnosti ugleda svjetlo dana. Ne vidim nijedan razlog da tako ne bude”, poručivala je u augustu ove godine Sanja Vlaisavljević, ministrica kulture i sporta FBiH (HDZBiH).

Razlog, očito, postoji. Ali od konkretnog ostalo tek na obećanjima. Njih se i filmski radnici veoma dobro sjećaju. Resorno ministarstvo, ali i premijer Nermin Nikšić još ljetos su obećali novi Zakon o audiovizeulnim djelatnostima. Zakon bi trebao jasno definisati nadležnosti svih nivoa vlasti prema razvoju kinematografije. Ali i ovaj put, kao i svakih prošlih godina, sastanaka, prijedloga i molbi struke – odgovor vlasti je ostajao isti - nepostojeći.

“Vlast dosad, deklarativno, prepoznaje važnost, ali kad dođemo do konačnog donošenja tog zakona - sva priča staje. Nije ovo ugodan način komunikacije. Mislim da je mnogo konstruktivnije kada sjednemo, fokusiramo se na problem i pokušamo da ga riješimo. Nažalost, to je dosad išlo jako sporo ili jednostrano - oni prekinu komunikaciju s nama”, ističe Nermin Hamzagić, predsjednik Udruženja filmskih radnika u BiH.

Dočekala nas je ista sudbina. Na upite novinara nije odgovorilo ni Federalno ni Kantonalno ministarstvo kulture i sporta, pa ni kabinet premijera. Ali jeste Institut za intelektualno vlasništvo, koji radnici okrivljuju za osam godina problema naplate autorskih prava. Institut kaže: njihova uloga je pogrešno shvaćena. Udruga filmske industrije nema ugovor sa Asocijacijom kablovskih operatera i distrubiture mrežnih usluga, zbog čega se i ne može naplaćivati naknada autorima.

“Raspodjelom ovih sredstava se ne rješavaju problemi kinematografije kao djelatnosti, ali će nositelji privatnih autorskih prava na djelima koja su reemitirana primiti zasluženu naknadu. Dio odgovornosti za probleme u ovoj oblasti snosi i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) koja je izdavala dozvole za rad kabl-operaterima/emiterima bez valjanog dokaza o tome da je regulirano korištenje autorskih prava na zakonom predviđen način”, navode, između ostalog, iz Instituta.

I ovo je primjer da bez definiranih nadležnosti kroz Zakon, sektor biva neuređen. I upravo zbog toga je svako finansiranje – zaustavljeno.

Prošlogodišnji konkurs Fondacije za kinematografiju je poništen odlukom Vlade FBiH, a sredstva vraćena. Ovogodišnji jeste na snazi od septembra, ali mizeran, kako kažu filmski radnici. Budžet je tri miliona i tako najmanji u regiji. A da stvar bude gora, i sredstva Kantona Sarajevo za filmsku produkciju za 2025. godinu su smanjena za 40 posto.

“Došli smo u nezavidnu situaciju. Upravo zbog pogrešnih odluka Fondacije za kinematografiju ove godine u Bosni i Hercegovini nije snimljen niti jedan film. Imamo niz neriješenih pravnih situacija, nadam se da će unutar Federalnog ministarstva za kulturu i sport Fondacija shvatiti da oni ne postoje tu da bi pravili probleme nego da ih rješavaju - da vode politiku u korist bh. filma”, poručuje reditelj Jasmin Duraković.

Još jedan finansijski udarac koji ističu je promjena uslova platforme BH Content Lab. Umjesto produkcije - koprodukcija, umjesto finansiranja - sufinansiranje. Time se dodatno gubi domaća baza i bosanskohercegovački brend. Jer, većina filmskih projekata je, ionako, parcijalno finansirana i osuđena na saradnju sa drugim zemljama – što nosi obaveze lobiranja. 

“Kada razgovarate s tim ljudima, morate imati jasnu ideju kada bi bili datumi, kada ćete imati odgovore - da biste mogli planirati, da biste mogli privući te strane koproducente, finansijere, fondove. S obzirom na to da je to sve nejasno i rizično i diskutabilno da li će se desiti i u kojoj mjeri, posebno s ovim umanjivanjem budžeta, onda mi nismo konkurentni na tom tržištu”, ističe rediteljica Aida Begić.

Od zvaničnih reakcija nadležnih na otvoreno pismo – ni traga ni glasa. Jer pitanje nadležnosti se u Bosni i Hercegovini ne koristi kao povod za dijalog i dogovor, nego izgovor da se uopće ne djeluje. Čekaju li zakonski okvir od 15 dana da odgovore ili nam se osladila vanjska intervencija? 

federalna.ba