Optužba o Gaddafijevom novcu povećava Sarkozyjeve pravne nevolje

Naloženo suđenje bivšem francuskom predsjedniku Nicolasu Sarkozyju, po optužbi da je finansirao predsjedničku kampanju novcem dobijenim od bivšeg libijskog moćnika Muammara Gaddafija, povećalo je pravne nevolje konzervativnog političara koji je bio na vlasti od 2007. do 2012. godine. Ipak, optužba da je dobio novac od lidera povezanog s terorističkim djelima je najozbiljnija s kojom je Sarkozy suočen, ali je također i test mogućnosti francuskog pravosuđa da pozove na odgovornost moćne političare, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Francuske sudije naložile su da se Sarkozyju sudi po optužbi da je prihvatio milione eura u gotovini od režima libijskog moćnika za finansiranje svoje kampanje 2007. godine. Sarkozy, koji je optužen za korupciju i kršenje pravila finansiranja kampanje, jedan je od 13 optuženih u ovom slučaju kojima će se suditi između januara i aprila 2025. godine, rekao je u petak francuski finansijski tužilac, poslije istrage koja je trajala više od decenije.

Optužbama za finansiranje kampanje iz Libije, Sarkozyjev politički uspon je, kako piše The Wall Street Journal, povezan s liderom koji je optužen za rušenje putničkog aviona iznad Lockerbyja u Škotskoj i druga teroristička djela.

Ti navodi su se prvi put pojavili 2011, nekoliko dana prije nego što su zapadne sile pokrenule kampanju bombardovanja koju je zagovarao Sarkozy za podršku pobunjenicima koji se borili protiv Gaddafijeve vlade. Gaddafijev sin Saif rekao je tada u televizijskom intervjuu da "Sarkozy prvo mora da vrati novac koji je uzeo od Libije za finansiranje njegove izborne kampanje".

Te optužbe su dobile na zamahu u aprilu 2012, nešto prije nego što je Sarkozy izgubio na izborima od Francoisea Hollandea. Francuski portal Mediapart izvijestio je o dokumentu koji je navodno sastavio šef libijske obavještajne službe u decembru 2006. s obećanjem da će obezbijediti 50 miliona eura za Sarkozyjevu kampanju.

Francusko-libanski biznismen Ziad Takidine, za kojeg je takođe naloženo suđenje, rekao je 2016. u intervjuu za Mediapart da je lično iz Libije donio kofere s pet miliona eura u gotovini Sarkozyju i isporučio ih u njegovu kancelariju u Ministarstvu unutrašnjih poslova 2006. i 2007. godine.

Sarkozy i Gaddafi su imali iznenađujuće srdačne veze, ističe agencija France press, ukazujući da je Sarkozy dozvolio libijskom moćniku da postavi svoj beduinski šator prekoputa Jelisejske palate tokom državne posete Francuskoj samo nekoliko meseci posle njegovog izbora.

Sarkozi se ponovo pojavio u vestima u Francuskoj poslednjih nedelja nakon što je objavio drugi tom svojih memoara i sugerisao da oblasti Ukrajine koje je Rusija okupirala poslije invazije prošle godine možda treba da budu priznate kao ruske teritorije. On je imao vodeću ulogu u pregovorima o djelimičnom povlačenju Rusije iz Gruzije pošto je ruski predsjednik Vladimir Putin naložio invaziju na tu zemlju 2008. Sarkozy i njegov premijer Francois Fijon su, kako ukazuje AFP, imali prijateljske odnose s Putinom.

Sarkozy je suočen sa zasebnom istragom o mogućem potencijalnom trgovanju uticajem pošto je 2019. dobio uplatu od tri miliona eura od ruske osiguravajuće kuće Reso-Garantia dok je radio kao konsultant.

Optužba za korupciju protiv Sarkozyja zbog navoda da je njegova kampanja 2007. nezakonito dobila finansijska sredstva od Gaddafija najozbiljniji je u nizu pravnih problema koji prate konzervativnog političara otkako je otišao s funkcije, piše New York Times, navodeći da bi tačke optužbe za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, kriminalnu zavjeru i prikrivanje pronevjere javnih sredstava mogle Sarkozyju da donesu 10 godina zatvora.

Poslije godina istraga, niz pravnih slučajeva nedavno je kulminirao štetnim presudama po Sarkozyja.

U martu 2021. on je postao prvi bivši predsjednik u novijoj istoriji Francuske koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog osude za korupciju i trgovinu uticajem zato što je pokušao da nezakonito dobije informacije od sudije o sudskom postupku koji se vodio protiv njega. Apelacioni sud je u maju potvrdio tu kaznu, mada je Sarkozy pred najvišim sudom Francuske uložio novu žalbu iz proceduralnih razloga.

U septembru 2021. Sarkozy je proglašen krivim za nezakonito finansiranje svoje kampanje za predsjedničke izbore 2012. pošto je prekoračio stroga ograničenja koliko novca može da se potroši u kampanji.

Bivši predsjednik je poslije osude na godinu dana kućnog zatvora uložio žalbu i suđenje u tom slučaju je zakazano za novembar.

Ipak, optužbe za nezakonito finansiranje novcem dobijenim od Gaddafija su najeksplozivnije, ocjenjuje The New York Times, dodajući da je malo je vjerovatno da će Sarkozy u bliskoj budućnosti biti smješten iza rešetaka. Žalbe mogu potrajati godinama dok prođu kroz francuski sudski sistem, a čak i ako mu trenutne kazne budu potvrđene, vjerovatno će mu biti dozvoljeno da služi kaznu kod kuće pod elektronskim nadzorom.

Sudske procese protiv Sarkozyja stručnjaci vide kao lakmus test za sposobnost francuskog pravosudnog sistema i finansijskih tužilaca da pozovu moćne političare na odgovornost, ukazuje Financial Times.

Za takve politički osjetljive istrage često su potrebne godine za krivično gonjenje i mogući su dugi žalbeni postupci, za koje kritičari tvrde da u javnosti izazivaju osjećaj o nekažnjivosti političara.

Sarkozyi njegovi saveznici su u više navrata tvrdili da tužioci protiv njega sprovode politički motivisanu osvetu.

Pošto je 2021. osuđen u slučaju koji se tiče podmićivanja sudije, Sarkozy je tvrdio da je izložen "decenijskom maltretiranju" od strane policije i tužilaca koji "traže nešto" da ga osude.

Ipak, kako navodi britanski list, Sarkozy je i dalje popularna ličnost u Francuskoj, a ima i dobar odnos s Macronom i nekoliko njegovih saradnika su sada ministri u francuskoj vladi. Bivši predsjednik je takođe bio u odborima francuskih kompanija, uključujući izdavača knjiga Lagarder i hotelsku grupu Akor.

federalna.ba/Beta