„Očekuju od gospođe Ursule da će ponovo im pokloniti nešto za ništa“
Posjetu našoj zemlji Ursula von der Leyen nastavlja ovog petka brojnim sastancima u Sarajevu. Bh. zvaničnici čekaju bez rezultata koje bi mogli ponuditi. Od marta nisu usvojili nijedan reformski zakon, a veći dio godine potrošili su na usaglašavanje Reformske agende za Plan rasta, pa je u konačnici poslali nepotpunu. Da je bilo uzalud, potvrdila je Evropska komisija - BiH je i zvanično izuzeta iz ovog paketa.
Bosna i Hercegovina uvijek izuzetak. Na Zapadnom Balkanu posljednja u koloni prema Evropskoj uniji, a jedina bez Plana rasta. Novac Evropske unije BiH ulagati i trošiti neće jer vlast nije bila na visini zadatka. Prilika vrijedna dvije milijarde maraka propala. Za građane, čini se, samo obmana.
„Obmana jeste to što su znali unaprijed i znali da je nemoguće da će oni to riješiti – nego, hajde da probamo pa možda će nam pokloniti kao što i sad očekuju od gospođe Ursule, kad dođe, da će ponovo im pokloniti nešto za ništa“, kaže analitičarka Svetlana Cenić.
Negativne signale Brisel šalje jedan za drugim s jasnom porukom da agenda mora biti cjelovita bez izuzetka. Međutim, u državnoj koaliciji, tačnije u redovima Trojke, još nade ima da nije definitivno kraj. Komentare na dostavljenu agendu očekuju ovog petka od Ursule von der Leyen.
„Ja ne vjerujem da će odluka biti 'niste ispunili plan, nema ništa od toga', nego će se još jednom ponoviti neke stvari koje su važne i koje moramo ispuniti“, kazao je Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u PSBiH.
Zadatka su dva. Popuniti Ustavni sud i provoditi njegove odluke u cijeloj državi, te ukinuti entitetski veto pri odlučivanju u Vijeću za dodjelu državne pomoći. Nakon glasina da bi Evropska komisija mogla prihvatiti agendu bez Ustavnog suda, Sjedinjene Države su se pobrinule da ostane u formi uslova.
„To je urađeno na inicijativu Amerikanaca koji su poslali iz State Departmenta jedan memorandum EU tražeći da se pitanje Ustavnog suda ne zanemaruje, da se preko njega ne prijeđe lako, da se ne progleda kroz prste i to znači da je pred nama i pred Dodikom ozbiljan izbor na sastanku koji ćemo vjerovatno imati iduće sedmice“, dodaje Kojović.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) ističe kako je on politički realist: „Ne zamazujem nikom oči i očekivati da će se pitanje Ustavnog suda ili nekog prava etničkog glasanja riješiti tako lako - nije bilo objektivno“.
Tako su realne šanse za finaliziranje agende gotovo svedene na nulu, a BiH još dugo udaljena od novca. Za takav epilog prvobitno okrivljena SDA odgovornost nalazi isključivo u vlasti.
„To je jedna igra za javnost. Potpuno je jasno ko je kriv u ovoj priči, prvi krivac i zlatnu medalju nosi Milorad Dodik, ali rame uz rame s njim su i ovi, posebno mislim na Trojku, koji su pristali na tu politiku popuštanja pred ultimatumima Milorada Dodika“, tvrdi Safet Kešo, zastupnik SDA u PSBiH.
Dok se unutar BiH jedni, drugi i treći usaglase, susjedne države pune budžete evropskim novcem. Jer s nepotpunom agendom mogu samo posmatrati iz daleka.
„Mi jednostavno ne želimo da ispunimo te uslove jer svima odgovara ovako, ovaj status quo, svima je u interesu jer na taj način mogu da talasaju, mogu da pričaju svoje priče i da nikada ne krene ta vladavina prava ili neki od tih uslova Evropske unije“, smatra Cenić.
Jasno je i zašto. U takvom ambijentu niko neće, a i ne mora priznati kraj i poraz. Preuzeti odgovornost još manje jer je politici na bh. način, taj potez nepoznat.
federalna.ba