Obilježena 31. godišnjica masakra na Markalama

Sarajevo je danas obilježilo 31. godišnjicu jednog od najtežih ratnih zločina počinjenih tokom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine – masakra na pijaci Markale, gdje je 5. februara 1994. godine u artiljerijskom napadu ubijeno 68, a ranjeno 144 civila. Komemoracija je održana na mjestu stradanja, gdje su porodice žrtava, građani, predstavnici vlasti i međunarodne zajednice položili cvijeće i odali počast nevinim civilima ubijenim u ovom zločinu.

Brojni predstavnici društveno-političkog života iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine okupili su se danas na obilježavanju godišnjice prvog od dva masakra na pijaci Markale iz 1994. godine. Među njima su i članovi Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, potpredsjednici Federacije, Refik Lendo i Igor Stojanović, te kantonalni premijer Nihad Uk i ministrica obrazovanja Naida

Hota-Muminović. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović kazao je da je došao iskazati duboko poštovanje nevinim žrtvama koje je agresor ubio na Markalama:

"Mi u BiH moramo biti neumorni čuvari istine, a to znači da agresore nazovemo agresorima, a ratne zločince ratnim zločincima. O tome govorim i u BiH, a o tome sam govorio i u

UN-u, pred Vijećem sigurnosti, Generalnom skuštinom UN-a i brojnim međunarodnim konferencijama. Nikada ne smijemo zaboraviti istinu. Narod koji zaboravi prošlost rizikuje da se ona ponovi i u sadašnjosti i budućnosti. To ne smijemo dozvoliti. Moramo svjedočiti istinu i boriti se za pravedniju Bosnu i Hercegovinu, a ja vjerujem u takvu BiH."

Polaganju cvijeća i odavanju počasti žrtvama zločina na Markalama prisustvovala je i Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo:

„Pijaca Markale je bila mjesto gdje su se okupljali građani, ljudi su dolazili tu iz raznih razloga. Neki su dolazili tu da kupe nešto, drugi su dolazili da se informišu o porodici i prijateljima, treći su opet dolazili da bi ono što imaju u kući zamijenili za ono što nemaju. Tako da je agresor jasno znao da se tu okupljaju građani grada Sarajevo i ciljano je gađao to mjesto da bi ubio i ranio što veći broj građana Sarajeva koji su se borili samo da prežive još jedan dan u opkoljenom Sarajevu.“

Povodom Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva u periodu opsade 1992-1995. godine i 31. godišnjice masakra na pijaci Markale, u Narodnom pozorištu u Sarajevu održana je zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća i općinskih vijeća s područja Kantona. Elvedin Okerić, predsjedavajući Kantonalne skupštine, kazao je da masakar na Markalama simbolizira patnju i tragediju Sarajeva tokom 1.425 dana opsade:

„Prošlo je više od tri decenije od agresije na Bosnu i Hercegovinu, a još uvijek tražimo pravdu. Očekivanje da svi odgovorni za zločine budu procesuirani nije samo moralna obaveza već i garancija mira, jer ideologije zla, ako ostanu nekažnjene, postaju alibi za nove zločine.“

Povodom Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva tokom agresije u periodu 1992-1995. godine upriličeno je i odavanje počasti nevino stradalim građanima Sarajeva u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš”. Nakon odavanja počasti, upriličen je okrugli sto na kojem su o iskustvima o radu medicinara tokom opsade govorili doktori Ismet Gavrankapetanović, Nermin Mahmutović, Emir Baraković, Sanko Pandur i medicinska sestra Zakira Ćurevac. Direktor Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš Ismet Gavrankapetanović radio je kada je počinjen masakr na Markalama.

„Jednom sam u jednom radu napisao, u tom velikom broju povrijeđenih, kakva je naša reakcija bila. Sve ono što smo znali, uradili smo. Uvijek kažem da molim Boga da su sve naše odluke u takvim trenucima masovnih pogibija bile ispravne. Uradili smo sve ono što smo mogli i znali u tom trenutku, služeći gradu u kojem smo odrasli i ovoj našoj lijepoj zemlji.“

Napad na Markale jedan je od najstrašnijih zločina počinjenih tokom opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana i odnijela više od 11.500 života, uključujući 1.601 dijete.