Obilježena 30. godišnjica masakra na Markalama

Prošlo je 30 godina od najvećeg masakra nad stanovnicima Sarajeva tokom opsade grada. 5. februara 1994. godine, na pijaci Markale, granatom ispaljenom sa položaja Vojske RS-a, na Mrkovićima, ubijeno je 68, a ranjeno 144 ljudi. Porodice ubijenih, udruženja žrtava, delegacije svih nivoa vlasti i brojni građani, položili su vijence i cvijeće na spomen-obilježje na Markalama i odali počast žrtvama. Ovaj datum obilježava se kao Dan sjećanja na sve ubijene građane Sarajeva u periodu opsade od 1992. do 1995. godine. Tim povodom, u Narodnom pozorištu, održana je zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog i općinskih vijeća.

Bilo je neuobičajeno mirno. Tako obično počinju sjećanja na dane u kojima su izvršeni najsmrtonosniji, iznenadni napadi na stanovnike Sarajeva tokom opsade. Negdje iza podne, minobacačka granata, ispaljena sa položaja VRS-a, pala je među građane Sarajeva koji su na pijacu Markale, koristeći varljivo primirje, došli da bi kupili hljeb, cigarete, nešto od namirnica kako bi preživjeli gladnu i hladnu sarajevsku ratnu zimu. Prizori su bili toliko strašni da su, podsjetimo, brojne svjetske televizijske kuće cenzurisale veći dio snimaka.

Obilježavanju godišnjice masakra na Markalama, osim porodica ubijenih, prisustvovali su predstavnici udruženja žrtava, delegacije svih nivoa vlasti i brojni građani. Među prisutnima, koji su došli odati počast žrtvama su predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, koji je podsjetio da su zločini nad stanovnicima Sarajeva i BiH dokazani na međunarodnim sudovima.

Drugi masakr na Markalama izvršen je 28. augusta 1995. godine.

Nakon agresije na BiH, 5. februar, proglašen je Danom sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu opsade. Tim povodom, u Narodnom pozorištu, održana je zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona i Gradskog vijeća Sarajevo te općinskih vijeća. Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić kazao je da posebno važnim smatra prisustvo mladih ljudi na obilježavanju godišnjica stradanja.

Među ostalim i za zločin na Markalama, u Haškom tribunalu, na doživotnu kaznu zatvora, za teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva, neselektivno granatiranje i snajpersko djelovanje, osuđen je tadašnji komandant SRK VRS Stanislav Galić. Nikada nisu procesuirani direktni nalogodavci i izvršioci ovog, niti ijednog zločina nad civilima Sarajeva, iako je poznato da spiskovi sa imenima pripadnika VRS-a, koji su četiri godine pod opsadom držali glavni grad BiH, postoje, da su dostupni pravosudnim organima i da se neka od tih imena nalaze i na A-listi koju je Haški tribunal proslijedio bh. pravosuđu. Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva Fikret Grabovica, podsjetio je na slučaj Tomislava Šipčića koji je bio komandant SRK-a do augusta 1992. godine. Krivičnu prijavu protiv njega Udruženje je podnijelo 2012. godine.

Na kaznu od 29 godina zatvora, zbog zločina nad civilima Sarajeva, Tribunal u Hagu, osudio je Dragomira Miloševića koji je na poziciji komandanta SRK VRS naslijedio Stanislava Galića, sredinom 1994. godine.  Podsjetimo, tokom opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana, ubijeno je više od 11 i po hiljada ljudi. Povodom 30. godišnjice prvog masakra na Markalama, večeras, u 18 sati, u Vijećnici u Sarajevu, bit će održana premijera dokumentarnog filma Avde Huseinovića “Agresija na istinu“.