Obilježena 28. godišnjica masakra na Markalama: Niko nema pravo zaboraviti ono što se dešavalo Sarajevu i BiH
Prije 28 godina, sa položaja Vojske Republike Srpske na području Mrkovića, na pijacu Markale ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 mm. Ubijeno je 68 civila, 142 je ranjeno. Rat uživo na domaćim i svjetskim TV ekranima 5. februara 1994. pokazao je svoje najstrašnije lice. Bio je to najveći masakr nad stanovnicima glavnog grada, koje je VRS pod opsadom, uz svakodnevna granatiranja i snajperska dejstva, bez struje, vode i hrane, držala 44 mjeseca. Sarajevo je ostalo nijemo pred užasom, pojedine svjetske TV kuće su, zbog uznemirujućih snimaka, cenzurisale emitirane sadržaje, međunarodna zajednica nije željela iskoristiti priliku da možda tog dana zaustavi ubijanje civila koje je trajalo već dvije godine u srcu Evrope na kraju 20. vijeka. Tokom gotovo četverogodišnje opsade Sarajeva ubijeno je više od 11 i po hiljada ljudi. U znak sjećanja na njih, u Narodnom pozorištu, u organizaciji Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća i općinskih vijeća, održana je komemorativna sjednica. Na pijaci Markale članovi porodica ubijenih, preživjeli svjedoci, zvaničnici svih nivoa vlasti i brojni građani Sarajeva položili su vijence i cvijeće na mjestu masakra i odali počast ubijenima 5. februara 1994. Među ostalim, počast ubijenima odali su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i specijalni izvjestilac njemačkog parlamenta za Zapadni Balkan Adis Ahmetović koji boravi u posjeti Bosni i Hercegovini.
„Kako vrijeme prolazi, znam da rane zacjeljuju. Znam, kako vrijeme prolazi, da su ljudi skloni da zaborave neke stvari. Ali, u ime one generacije koja je prošla sve to u ratu u Bosni i Hercegovini, pogotovo u Sarajevu, u ime porodica onih koji su nastradali, u ime ovih žrtava i u ime budućih generacija, mislim da niko nema pravo to da zaboravi", izjavio je Komšić.
Fond Memorijala Kantona Sarajevo producirao je video sadržaj povodom Dana sjećanja na sve ubijene građane Sarajeva tokom opsade 1992-1995. godine.
Video je dio projekta ekranizacije 111 značajnih datuma, događaja i ličnosti iz perioda odbrambeno-oslobodilačkog rata, simboličnog naziva "Dokumentarna memorija". Podsjetimo, za teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva, neselektivno granatiranje i snajpersko djelovanje tokom 1.425 dana opsade, u Haškom tribunalu osuđeni su bivši komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić na doživotnu kaznu i Dragomir Milošević na 29 godina zatvora. Za zločine nad stanovnicima opkoljenog grada, i za druge zločine širom BiH, uključujući i genocid u Srebrenici, Tribunal je na doživotne kazne zatvora osudio bivšeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i komandanta Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića. U aprilu ove godine bit će obilježena 30. godišnjica početka opsade Sarajeva. Domaće pravosuđe nije podiglo nijednu optužnicu, nije procesuiralo niti osudilo nijednog pripadnika VRS-a, nalogodavca ili izvršioca zločina nad stanovnicima grada pod najdužom opsadom u kojoj je ubijeno 1.601 dijete.