Obilježena 28. godišnjica brutalnog zločina u Godinjskim Barama kod Trnova

Porodice žrtava i članovi udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida, polaganjem cvijeća i učenjem jasina, obilježili su godišnjicu strijeljanja šestorice dječaka i mladića u Godinjskim Barama kod Trnova. Zločin su 17. jula 1995. godine izvršili pripadnici specijalne jedinice MUP-a Srbije Škorpioni. Do danas na ovom mjestu nije postavljena spomen-ploča, koja bi podsjećala na jedan od najbrutalnijih zločina nad Bošnjacima Podrinja. U vrijeme kada se genocid negira više nego ikad, učinit ćemo sve da žrtve ne budu zaboravljene, poručili su preživjeli. Obilaskom mjesta strijeljanja šestorice zarobljenih u Godinjskim Barama, završen je zvanični program obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima UN-ove sigurne zone Srebrenice.

Zarobili su ih, mučili, ponižavali, a onda, gladne i žedne, strijeljali, uglavnom kukavički s leđa. U Godinjskim Barama kod Trnova, 17. jula 1995, strijeljani su maloljetni: Azmir Alispahić i Safet Fejzić, 18-godišnji Dino Salihović te njihovi sapatnici, Sidik Salkić, Smail Ibrahimović i Jusuf Delić. Oni su sa hiljadama drugih muškaraca, dječaka i mladića, nakon pada tada zaštićene UN-ove zone Srebrenice, kroz šumu pokušali preći na slobodnu teritoriju. Nakon što su ih zarobili pripadnici vojske i MUP-a RS-a, dovezeni su na područje trnovskog ratišta, gdje su strijeljani 17. jula 1995. godine. Pretpostavka je da su bili dio veće grupe zarobljenih Bošnjaka pa su, po dolasku u rejon Jahorine i Trnova, strijeljani u manjim grupama. Iako su pojedini svjedoci davali informacije o nekim lokacijama i broju žrtava, na ovom području, do danas, one nisu pronađene. Godinjske Bare, gdje su pronađeni posmrtni ostaci strijeljanih zarobljenika, jedna je od dvije najudaljenije lokacije na kojima su u proteklih 28 godina pronađeni posmrtni ostaci Bošnjaka ubijenih u julu 1995. 

Podsjećamo, prije dvije godine, posmrtni ostaci žrtava genocida, pronađeni su na lokalitetu Dobro Polje u Opštini Kalinovik. Za zločine strijeljanja zarobljenih Bošnjaka u Trnovu, u Hrvatskoj je osuđen pripadnik jedinice Škorpioni Milorad Momić, kojeg je toj zemlji izručila Francuska.

Sud u Beogradu osudio je Slobodana, Aleksandra i Branislava Medića, Peru Petraševića i Slobodana Davidovića. Pripadnici Škorpiona su ovaj zločin snimili. Snimak je prvi put prikazan u Haškom tribunalu, na suđenju Slobodanu Miloševiću 2005. godine, ali je godinama ranije bio dostupan u videotekama širom Srbije. Jedinice Škorpioni, Kajman i Plavi koje su učestvovale u operaciji zauzimanja Srebrenice, progonu i ubistvima Bošnjaka, bile su podređene službi državne bezbjednosti Srbije, odnosno, kao i Crvene beretke, bile su jedinice za specijalne operacije. Ipak, u presudama koje je izreklo srbijansko pravosuđe, navedeno je da je to bila paravojna formacija, podređena vojnim i policijskim strukturama RS-a. Takva presuda, odraz je stava zvaničnog Beograda prema zločinima i odgovornosti. Sud je, također, izostavio činjenični navod iz optužnice da su zarobljenici dovezeni na područje Trnova iz Srebrenice, čime je ovaj zločin odvojen od dešavanja u Srebrenici, odnosno genocida. Obilaskom lokaliteta strijeljanja šestorice zarobljenih Bošnjaka u Godinjskim Barama kod Trnova završen je ovogodišnji zvanični program obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima UN-ove sigurne zone Srebrenice.