NSRS: Donijet ćemo zakone kojima ćemo ograničiti djelovanje VSTV-a BiH, Tužilaštva i Suda BiH te SIPA-e

Kolegij Narodne skupštine Republike Srpske sinoć je na telefonskoj sjednici ustvrdio prijedlog dnevnog reda na kojem su prijedlozi zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a, o neprihvatanju zakona i zabrani rada institucija BiH koje vlasti Republike Srpske smatraju vanustavnim, zatim dopune Krivičnog zakonika, kao i prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Vlada RS-a sinoć je usvojila navedene prijedloge zakona, a nakon što su oni usvojeni u formi zaključaka na prethodnoj sjednici Narodne skupštine na kojoj je odbacila, kako su definisali, "postupak pred Sudom BiH protiv institucija Republike Srpske". Također, Narodna skupština je na sjednici najavila da će donijeti zakon kojim će ograničiti bilo kakvo postupanje VSTV-a BiH, Tužilaštva i Suda BiH i SIPA-e kao "vanustavnih institucija na području RS-a“. Osuđeni predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik rekao je poslanicima entitetske skupštine da je on inicijator zaključaka "iako ih nije sve pisao":

„Predloženi su zakoni koji su veoma jasni i kojim neki odmah manipulišu. Evo da znate da se odmah sada u Tužilaštvu raspravlja kako doći do inicijatora tih zaključaka. Ja sam inicijator, ako vam to treba, ali ja nisam sve pisao nego sam inicijator šta treba da se uradi. Dakle, treba donijeti odluku o odbacivanju procesa i Narodna skupština to treba da uradi. Također, treba zadužiti Vladu da u što skorije vrijeme predloži zakon kojim će zabraniti djelovanje Suda, Tužilaštva i VSTV-a, kao vještački instrumentalizovanih mjesta i institucija koje treba da nas nauče po njima da je mjesto odlučivanja u Sarajevu, a ne ovde.“

Za Stašu Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predloženi zakoni i odluke su, kako je kazao, vraćanje nadležnosti RS-u:

„NSRS će donijeti zakone koji vraćaju naše nadležnosti u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Cijenim da je to jedino moguće, ali mislim da će i dalje povampireno Sarajevo tražiti neka druga rješenja i da neće dozvoliti da se vratimo Dejtonskom ustavu i slovu Dejtona.“ 

Upravo u ovom tonu, Narodna skupština zaključila sinoć je da je Sud Bosne i Hercegovine izvršio "čin državnog udara i potpunog urušavanja ustavnog poretka" BiH presudom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Tvrdnja se obrazlaže činjenicom da je presuda izrečena na osnovu odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), a ne zakona usvojenog u Parlamentu BiH. Međutim, iako su se u svojim istupima političari iz RS-a referisali na, kako su kazali, slovo Dejtona, istina je potpuno drugačija. Mandat visokog predstavnika je definisan Članom II Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Visoki predstavnik je Dejtonskim sporazumom predviđen kao institucija koja treba pomoći u implementaciji civilnog dijela Dejtonskog sporazuma, kazao je za Radio Federacije pravni ekspert Šukrija Bakšić:

„I pošto se već u prvim godinama Dejtona pokazalo da same ovlasti visokog predstavnika nisu dovoljne da država krene naprijed, onda je na određeni način Dejtonski sporazum nadograđen Bonskom deklaracijom, odnosno Bonskim ovlastima koja su dala visokom predstavniku mogućnost da supsidijarno donosi zakone koji su potrebni Bosni i Hercegovini, a koji se ne mogu u razumnom roku u nadležnim institucijama BiH uvesti. Praktično, zakoni visokog predstavnika čine pravni sistem Bosne i Hercegovine. Pošto su se tu pokušale tražiti rupe u pravnom sistemu, što bi rekao narod, rupe u zakonu, onda je uvršteno ovo krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika koje, svidjelo se to nekom ili ne, čini sastavni dio našeg pravnog sistema.“

Povod za odluke Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske je presuda Suda BiH prema kojoj je predsjednik RS-a Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.