Novinari u BiH meta prijetnji i prijava: Pravda spora, a napadi učestali
Stotine istraga je pokrenuto, podignuto i na desetine optužnica, doneseno desetine presuda u posljednjih dvadeset godina zahvaljujući tome što su novinari u Bosni i Hercegovini istraživali i pisali o kriminalu, korupciji, ratnim zločinima, izbornim prevarama i ostalim nezakonitim radnjama. Za taj rad kao zahvala – krivične prijave, prijetnje i napadi. Posljednja u nizu je prijava protiv novinarke Renate Radić-Dragić i Leile Bičakčić, direktorice Centra za istraživačko novinarstvo za klevetu, iako je Sud prethodno dokazao da klevete u spornim tekstovima nije bilo.
Novinari, korektivi društva, tu su da ukazuju, propituju i istražuju, a sve češće su meta za udaranje onima kojima se ono što čuju ili pročitaju ne sviđa. Na već dugu listu novinara kojima je borba da dokažu da svoj posao rade savjesno upisana su još dva imena - novinarke Renate Radić-Dragić i Leile Bičakčić, direktorice Centra za istraživačko novinarstvo. Nakon što je CIN 2022. objavio nekoliko tekstova o nesavjesnom radu advokatice Emine Begić, uslijedila je njena tužba za klevetu protiv CIN-a. U prvostepenom postupku je dokazao da sporni članci CIN-a nisu bili klevetnički. No, tu se priča nije završila, pa je advokatica Begić podnijela i krivičnu prijavu Tužilaštvu Kantona Sarajevo protiv Leile Bičakčić i Renate Radić-Dragić, optužujući ih da su tekstovima ugrozile njenu sigurnost, ali i omele pravično suđenje. Na ovu prijavu slijedi odluka Tužilaštva.
“Nakon zaprimljene prijave od strane advokatice, postupajući tužilac postupa u predmetu sukladno Zakonu o krivičnom postupku FBiH. Nakon što bude donesena konačna tužilačka odluka, informirat ćemo javnost”, saopćila je Azra Bavčić, glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Od advokatice Begić odgovor na upit nismo dobili, a njena krivična prijava podnijeta protiv CIN-a naišla je na osudu udruženja BH Novinara. Prijavu advokatice Begić smatraju klasičnim primjerom SLAPP tužbe koja ima za cilj zaustaviti istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo:
“BH Novinari očekuju od Kantonalnog tužiteljstvo Kantona Sarajevo i postupajućeg tužitelja da s dužnom pažnjom razmotre cijeli ovaj slučaj i odbace krivičnu prijavu, uzimajući u obzir odredbe Anti SLAPP Direktive i činjenicu da je advokatica Emina Begić nepravomoćno osuđena u krivičnom postupku pred Općinskim sudom u Bugojnu, upravo za djela o kojima je CIN pisao.”
Ovaj slučaj samo je kap u moru sličnih. A nije prijava ni jedini oblik opstruiranja rada novinara. Često su to verbalne prijetnje, interni dopisi i lekcije, a nije nepoznanica ni fizički napad.
“Ove godine smo imali situaciju da smo dobili vrlo direktnu prijetnju našoj novinarki za ozbiljnu istraživačku priču od osobe o kojoj smo pisali, koja je povezana s fudbalskim huliganskim grupama, s određenim stranim akterima. Prijavili smo tu prijetnju i nakon više mjeseci smo dobili informaciju da je to prebačeno s jedne kontakt-tačke na drugu kontakt-tačku u Bijeljinu i od tada nemamo bilo kakvu informaciju”, ističe direktor BIRN-a Denis Džidić.
A kazne, ukoliko ih i bude, nedovoljne su.
“Kaznena politika u Bosni i Hercegovini je ogromna boljka kad se govori o napadima na novinare. Imamo uslovne kazne, male kazne za ozbiljna krivična djela. Takve stvari ne mogu služiti kao neka vrsta otklona”, dodaje Džidić.
Zabrinjava i činjenica da je od početka 2022. do kraja oktobra 2024. Udruženje BH Novinari pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini prijavilo 49 slučajeva prijetnji i ugrožavanja sigurnosti novinara, od kojih je samo pet okončano osuđujućim presudama protiv napadača. Dakle, posla za nadležne ima, a novinarima ostaje da vode svoje borbe sami.
federalna.ba