“Niz Olovo sitna kaldrmica…”

"Staro naselje Olovo, kasnije razvojem Donjeg Olova, poznato i kao Gornje Olovo, na samom kraju 19. stoljeća je najurbaniziranije u cijeloj okolini. Olovo (Gornje Olovo) 1898. godine ima 51 privatnu kuću, nekoliko značajnih javnih i privrednih objekata i veći broj manje značajnih sadržaja…” – navodi mr. sc. Rusmir Đedović u svojoj knjizi "Naselje Olovo krajem 19. stoljeća".

“Od značajnijih javnih urbanih sadržaja i objekata krajem 19. stoljeća imamo sljedeće…
- Džamija u središtu naselja koja je iz 16. stoljeća,
- Vakufska kuća koja se nalazi kod džamije,
- Crkva na Crkvištu (obnovljena osamdesetih godina 19. stoljeća),
- Kesin han (Sulejmanovića), ispod džamije,
- Vakufski han (iznad raskrša Haniste), 
- Stara kuća Begovića (Jusufspahića) u koju su starinom svraćali putnici,
- Stara velika zgrada (vjerovatno prije 1878. godine služila za osmansku upravu
– Konak (u vlasništvu Rudelića 1898. godine).
- Ispod samog naselja ka rijeci Krivaji je banja,
- Dućan (posebna zgrada) Karahmetovića (kod Kesina hana),
- Još jedana posebna zgrada kao dućan (Karahmetovića),
- Jedna stara kuća u kojoj stanuje i drži trgovinu od 1882. Haim Ozmo,
- Ekmešćinica (pekara) kod vakufskog hana,
- Više dućana i zanatskih radnji u prizemljima kuća,
- Vakuf džamije,
- Ispod naselja na Zlohuru ostaci stare ćuprije na Krivaji,

Odmah iza 1878. godine je u sadašnjem Gornjem Olovu uspostavljena i Žandarmerijska stanica. Na samom početku 20. stoljeća, javljaju se dućani vlasnika sa strane (Glođo iz Sarajeva, Hasić iz Kladnja) a na mjestu Vakufskog hana je otvoren mejtef (škola). Ovdje vidimo da je naselje Olovo krajem 19. stoljeća prilično urbanizirano. Ima oko šesdeset različitih urbanih objekata i sadržaja. Javni urbani objekti i sadržaji (dućani - trgovine, zanatske radnje, hanovi, ugostiteljski objekti, upravni i vjerski sadržaji...) daju Olovu značajne elemente i čaršije. Zapravo, naselje Olovo je ujedno i jedna prilično zaokružena čaršija. Još u srednjem vijeku zahvaljujući rudi olova ispod utvrde Olovac razvija se podgrađe. Kroz kasnija stoljeća značaj Olova održava i njegov položaj na važnom putu Sarajevo – Tuzla. Detaljni pregled i analiza urbano-geografskih karakteristika Olova sa kraja 19. stoljeća, tačnije 1898. godine, daje sliku jednog prilično razvijenog i urbaniziranog naselja. Tad je Olovo kompaktno i gusto izgrađeno središte sa oko šesdeset urbanih objekata i sadržaja…” 

mr. sc. Rusmir Đedović
"Naselje Olovo krajem 19. stoljeća"