'Ništa slično ranije nije viđeno u prirodi': čudni dinosaurus oduševio naučnike

Prije otprilike 110 miliona godina duž obala drevne lagune u današnjem sjeveroistočnom Brazilu, dinosaur veličine pileta iz razdoblja Krede, preživljavao je loveći insekte, a možda i male kičmenjake poput žaba i guštera.

Iznutra je bio običan, sa kosturom sličnim mnogim malim dinosaurusima iz prethodnog perioda Jure, rekli su naučnici u utorak. Izvana je bio sve samo ne običan.

Ovaj dinosaurus, nazvan Ubirajara jubatus, posjedovao je grivu strukture slične dlakama, a istovremeno se mogao pohvaliti sa dva potpuno jedinstvena, kruta obilježja nalik vrpci vjerovatno napravljena od keratina - iste supstance koja čini kosu i nokte - koji su virili iz njegovih ramena.

"Postoji mnogo drugih čudnih dinosaura, ali ovaj se razlikuje od svih njih", rekao je David Martill, profesor paleobiologije sa Univerziteta u Portsmouthu u Engleskoj, koji je pomogao u vođenju studije objavljene u časopisu Cretaceous Research.

Čini se da su Ubirajarine strukture nalik kosi osnovni oblik perja koji se naziva protofeathers. Ovo nije bila stvarna dlaka, koja je isključivo karakteristika sisavaca. Mnogi dinosauri imali su perje. Ustvari, ptice su evoluirale od malih pernatih dinosaura prije oko 150 miliona godina.

"Iz daljine je izgledao dlakavo, a ne pernato", rekao je Martill. „Vjerovatno je imao protofere nalik dlakama na većem dijelu tijela, ali sačuvani su samo duž vrata, leđa i ruku. One na leđima su mu vrlo dugačke i daju mu neku vrstu grive koja je jedinstvena za dinosaure."

Ubirajarine strukture slične vrpci mogle su se koristiti za prikazivanje, možda za privlačenje partnera ili zastrašivanje protivnika ili za međusobno muško rivalstvo, dodao je Martill. Takve prikaze često čine muške životinje - sjetite se paunovih složenih repnih pera - što navodi Martilla na "obrazovnu pretpostavku" da je ovaj dinosaurus bio mužjak.

"Trake koje izgledaju kao da dolaze s ramena nikada prije nisam vidio", rekao je Martill.

Iako je nemoguće znati iz fosila - koji je stigao u muzej u državi Ceará početkom 1990-ih, izvijestio je ScienceNews - Martill je rekao da je Ubirajara možda bila živopisna.

"Kladim se da jeste", dodao je.

federalna.ba/guardian