Nikad manje kiše: Ugroženi kukuruz, pšenica i stočni fond

Rekordno visoke temperature i dugotrajan izostanak padavina obilježili su početak ljeta u Bosni i Hercegovini. Prema riječima poljoprivrednika, posljedice se već osjete na usjevima, posebno na kukuruzu i pšenici. Upozoravaju da je ova sezona među najtežima u posljednjih nekoliko godina, a ako se ovakvi uslovi nastave – štete bi mogle biti još veće.

Klimatski podaci pokazuju da je iza nas mjesec bez presedana – u nekim dijelovima zemlje nije pala nijedna kap kiše, a temperatura je dostizala 40 stepeni Celzijevih. Osim što su visoke temperature zabilježene u gotovo svim dijelovima zemlje, zabrinjava i podatak da će se ovi uslovi zadržati i u julu. Suhi i topli vjetrovi dodatno pogrošavaju stanje, pa stručnjaci upozoravaju da će ovakvi klimatski uslovi ostaviti posljedice na kvantitet, ali i kvalitet poljoprivredne proizvodnje.

“Nikad sušniji juni u našoj historiji. Nikada se nije desilo da imamo ovako male količine padavina i samo jedan kišni dan. U Tuzli i Mostaru nije registrovan ni litar padavina tokom cijelog mjeseca. A na drugim stanicama, npr., u Sarajevu svega 1,9 litara po metru kvadratnom”, navodi Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine.

Posebno se ističe problem sa silažnim kukuruzom, jer na brojnim parcerlama neće uspjeti, što direktno ugrožava ishranu stoke, a samim time i proizvodnju mlijeka. Ni pšenica nije prošla bez posljedica. Iako je prinos donekle zadržan, kvalitet zrna je slabiji zbog toplotnih udara u junu.

Mnogi već sada bilježe podbačaje, a dio proizvođača razmatra i prodaju dijela stočnog fonda. S obzirom na stanje na terenu, udruženja najavljuju zahtjeve za proglašenje elementarne nepogode, iako takve odluke rijetko dolaze brzo.

“Kiše nema već skoro dva mjeseca. Kukuruz, silažni kukuruz, voće, povrće - ovo što je iz proljetne sjetve – već stradava i kako će biti do kraja, samo Bog zna, ali već se velike štete mogu evidentirati. Od silažnog kukurza neće biti ništa, a on je za ishranu stoke. Tako da će biti podbačaji i s mlijekom”, ističe predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bičo.

"U toku 60 godina nisam zapamtio do ove godine da su pojedini izvori presušili. Imam preko 200 ovaca i 50 goveda. Počeli smo kositi jer je trava počela gorjeti, a kod nas na Vlašiću se još ne bi počelo kosit. Najmanje 70% imam manje prihoda, toliko je izgorjelo i osušilo. Ove godine će biti katastrofa za stočnu hranu. Ne znam kako ćemo preživjeti, jer nemoguće je nakosit i nahraniti stoku na Vlašiću. Šta će biti, ni sam ne znam", priča stočar Ragib Langić.

Pred bh. poljoprivrednicima je još jedna sezona koja zahtijeva prilagođavanje i konkretne odgovore. Dok vremenske prognoze ne donose značajnije padavine, dugoročna rješenja se sve više nameću kao nužnost. U suprotnom, klimatski rizici mogli bi postati trajan pratilac domaće proizvodnje hrane.

federalna.ba