Nepun mjesec od usvajanja budžeta, krenula i prva zaduženja

Vlada Federacije ide iz jednog u drugo zaduženje. Posljednje 635 miliona maraka. Dok se hvale rekordno visokim budžetima, podaci u njemu upozoravaju na stalni rast duga. Raste i budžetski deficit koji je ove, u odnosu na prošlu godinu, veći za 50 miliona maraka. Novi dug kao zao drug, upozorava struka.

Nepun mjesec nakon usvajanja budžeta počela su i prva zaduženja. Od trezorskih zapisa, emisije obveznica pa do bankarskih kredita - iznos dosegao 635 miliona maraka. No, ovo je tek početak, jer analizom ovogodišnjeg budžeta vidi se da smo u 2025. ušli s deficitom od 315 miliona maraka.

Podaci dalje otkrivaju da se Vlada ove godine ukupno planira zadužiti za milijardu i 447 miliona maraka. Ovim novcem se planira pokriti ukupna budžetska razlika, jer su rashodi u odnosu na prihode veći za skoro milijardu i po maraka.

„Vrlo brzo ćemo doći u situaciju da ćemo posuđivati pare od MMF-a da bismo održavali likvidnost budžeta jer u zadnje dvije-tri godine još nisam uspio dobiti odgovor od Ministarstva finansija na pitanje koji je odnos u zaduženjima u zadnje dvije godine prethodne i dvije godine ove vlade, iz kojih sredstava i kako se finansira taj minus u budžetu“, navodi Salko Zildžić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu FBiH.

Budžetski minus pokrivamo novim zaduženjima. Dug kao naslijeđe od jedne vlade drugoj, i tako ukrug. I dok dugovi rastu, Vlada Federacije je pred novu godinu podigla osnovicu službenicima i namještenicima u organima vlasti.

„U situaciji kad ste u minusu, kad nemate novca u budžetu bez zaduživanja, to je primjer apsurda, da se ne vraćamo sad u apsurdne nabavke poput luksuznih vozila i drugih izdataka. Jedini smisao povećanja budžeta i koji jedino može opravdati zaduženja jeste da ona idu u kapitalna ulaganja“, ističe ekonomski analitičar Igor Gavran.

Kapitalna izdvajanja planirana budžetom iznose milijarda i 195 miliona, od čega su kapitalni transferi svega 456 miliona, javnim preduzećima ukupno 265 miliona. Gavran upozorava da se budžetski novac ne troši domaćinski:

„Na koji način se javna sredstva troše, pokazuju nam i neki nedavni slučajevi hapšenje i istraga gdje se spominju desetine miliona samo kad su u pitanju pojedini projekti izgradnje puteva, tunela i drugog. Tako da se možemo opravdano bojati gdje će ovaj novac otići.“

Dio novca, istina, otići će u socijalna davanja. Povećanje minimalne plate, između ostalog, dovelo je do povećanja dječjeg dodatka, naknade roditeljima njegovateljima. Međutim, na konto rasta minimalca trebao bi rasti i budžet fonda PIO, i to za više od 626 miliona maraka.

„Na takav način Vlada FBiH za ovu godinu 'ravna' budžet - njegovu prihodovnu i rashodovnu stranu. Na jednoj strani se dodatno zadužuje u odnosu na prethodne godine, na drugoj uzima od privrede“, navodi Zildžić.

„Često iz Vlade imamo komentare na povećanje prihoda po osnovu minimalne plaće da je najveći dio tog novca, uslovno kazano, rezervisan za specifične namjere i to jeste formalno tačno. Međutim, znači da će taj novac osloboditi ona sredstva koja su ranije preusmjeravana da se dopune penzioni i drugi fondovi“, ističe Gavran.

Iz Vlade Federacije dalje nisu pojašnjavali. Ni predstavnici pozicije u zakonodavnoj vlasti nisu željeli pred kameru. Sve prebacuju na Federalnu vladu. I tako ukrug. Na otplatu duga ove godine otići će više od milijardu i 86 miliona maraka, te ćemo tako samo na kamate dati 252 miliona maraka.

federalna.ba