Naučnici zabrinuti zbog rastućih temperatura, političari izgleda nisu

Naučnici mjesecima upozoravaju na neuobičajeni rast temeperatura kopna i okeana ali političari tome ne pridaju posebnu pažnju. Početak jula obilježila je najtoplija sedmica na planeti od kada se prate podaci. Juni je pak bio najtopliji juni do sada. Dolazak snažnog El Nina vjerovatno će dalje povećati globalne temperature, što će izazvati ekstremne vremenske prilike širom svijeta.

U međuremenu se mora zagrijavaju a evropske naučnike posebno zabrinjavaju temperature u sjevernom Atlantiku. Sve to je "dobra demonstracija činjenice da smo na neistraženoj teritoriji", rekao je za briselski Politico direktor Službe EU za klimatske promjene Kopernikus Carlo Buontempo. Lideri i zakonodavci sa obje strane Atlantika uglavnom su okupirani ratom u Ukrajini i ekonomskim posljedicama. Dok su Vermont i Tursku ove sedmice pogodile katastrofalne poplave a Južnu Evropu i više američkih država toplotni talas, pažnja političara bila je čvrsto usmjerena na samit NATO u Litvaniji.

Lideri NATO su identifikovali klimatske promjene kao "odlučujući izazov sa dubokim uticajem na bezbjednost saveznika" ali se to pitanje našlo gotovo na samom kraju zajedničkog kominikea. Pri tome je "više riječi utrošeno" na borbu protiv prijetnji povezanih sa cyber sigurnošću ili svemirom nego na klimatske promjene.

Buontempo nije želio da kritikuje lidere ali je rekao: "Moja molba svim političarima je da pogledaju činjenice, da pogledaju podatke koje imamo i da na njih reaguju", prenio je Politico. Naučnici upozoravaju da više prosječne globalne temperature znače da opasni toplotni talasi postaju jači i češći.

Ekstremne temperature opasne su za ljude - novo istraživanje pokazalo je da je zbog vrućina u ljeto prošle godine umrlo više od 60.000 Evropljana.

Također ekstremne temperature mogu da imaju razorne posljedice po ekosisteme i tako ugroze bezbjednost u hrani.

Više temperature kopna i okeana doprinose i topljenju leda na polovima, što ubrzava globalno zagrijavanje. Naučnici posebno brinu zbog rekodno niskog nivoa antarktičkog morskog leda ove godine. Istovremeno upozoravaju i na ekstremnije vremenske prilike u Evropi i širom svijeta.

"Sjeverni Atlantik jedan je od ključnih pokretača ekstremnih vremenskih prilika u Evropi ali i sa druge strane Atlantika", rekao je šef odseka za praćenje klime u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji Omar Baddour. Dodao je da bi tople vode mora mogle da podstaknu jake uragane ili ekstremne padavine.

Buontempo kaže da sve naučne podatke društvo i politika sada moraju da iskoriste.

"Imamo podatke koji nam govore kakva je klima danas i kakva će vjerovatno biti sutra i ne bi bilo pametno ne koristiti te informacije", rekao je Buontempo. "Pitajte bilo kog lidera u biznisu - ako znaš nešto o budućnosti, iskoristi to. Bilo bi glupo da to ne uradiš", dodao je.

federalna.ba/Beta