Naredni mjesec poskupljuje brašno
Cijene namirnica u trgovinama gotovo da se mijenjaju na dnevnom nivou. Skoro svakodnevnim posupljenjima čini se nema kraja, a njima su iznenađeni i sami prodavači. Najava da će od narednog mjeseca poskupjeti i brašno, za većinu građana nije iznenađenje:
„Sve poskupljuje, primanja ostaju ista, ljudi ne znam kako će preživjeti.“
„Opet za hljeb, kao najosnovniju namirnicu, svako će izdvojiti i dati.“
„Brašno ne može biti skupo.“
„Ja ne znam dokle ovo – hoće li biti kraja više ovom poskupljenju.“
Direktor jedne od najvećih kompanija za proizvodnju brašna Ivica Majić iz Odžaka kaže da je poskupljenje gotovo neizbježno. Uvozna cijena pšenice povećana je za gotovo 15% u odnosu na ljetos, a očekuje se da će vreća brašna od 25 kg poskupjeti između 50 i 75 feninga:
„Imali smo u sedmom mjesecu žetve. Imali smo jedne cijene žitarica, u ovom slučaju pšenice, i već u 10 mjesecu kupujemo pšenicu po puno većim cijenama. Evo nekih 15 posto je cijena pšenice već danas veća nego što je bila u sedmom mjesecu. Vrlo vjerovatno je da bi u jedanaestom mjesecu moglo doći do promjene cijena.“
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Nedžad Bićo, međutim, ne vidi razlog za ovo poskupljenje:
„Što se tiče poskupljenja brašna, proizvođači nemaju ništa s tim. I po proizvođačima, ne bi trebalo da poskupljuje. To su neke igre mlinara i pekara. Strahovito niska otkupna cijena pšenice je trenutno na domaćem tržištu i domaće pšenice. Nejasno je svima zašto poskupljuje.“
Da ne vodimo brigu o proizvodnji hrane, a morali bismo, ističe i predsjednik udruženja potrošača "Futura" iz Mostara Marin Bago:
„Mi imamo zemlju, imamo oranice, imamo sve potrebno da proizvedemo svoje žito, svoje brašno da mu možemo mi kontrolirati cijenu, bez obzira što se dešava na tamo nekim burzama trgovačkih lobija i tako dalje, da ubacimo u funkciju robne rezerve kad cijene podivljaju, da održimo stabilnost tržišta – to je jako važno.“
Stručnjaci ističu da bi se trend rasta mogao nastaviti, ovisno o daljnjim kretanjima na tržištu i proizvodnji sirovina. Sve ono što se dešava na globalnom nivou, reflektira se na Bosnu i Hercegovinu i stvara negativnu klimu u ekonomskom ambijentu naše države. Lejla Čaušević Sućeska, iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine:
„Mi moramo raditi na tome da se uvede konačno i diferencirana stopa PDV-a, da prosto neke stvari razdvojimo. Da luksuz odvojimo od onoga što su nužne i potrepštine za život jedne porodice.“
Nažalost, država skoro da i ne poduzima ozbiljnije korake. U Federaciji Bosne i Hercegovine još je aktuelan projekt „Zaključavamo cijene“, koji, čini se, nije imao utjecaja na standard potrošača. I dok se neka poskupljenja najavljuju, u ovom slučaju brašna, druga se dešavaju takoreći preko noći i bez najave.