Najveći problem hitnih medicinskih službi u RS-u je nedostatak kadra i finansijske podrške

Stanje u službama hitne pomoći u RS-u je nezadovoljavajuće. Razloga je više: manjak osoblja, manjak finansijske podrške i, naravno, politika donošenja strateških ciljeva koji će stajati iza nas, a naše je da radimo - ocijenila je danas Nada Banjac, predsjednik Udruđenja doktora urgentne medicine RS-a.

Ona je ovo rekla u Banjoj Luci prije početka sastanka direktora domova zdravlja, šefova službi za hitnu medicinsku pomoć i koordinatorima za zdravlja u okviru projekta "Doprinos organizaciji civilnog društva, strateškom planiranju zdravstvene zaštite u BiH u skladu sa EU standardima”, u organizaciji Instituta za populaciju i razvoj.

- Što bolja hitna medicinska pomoć, to bolje i zadovoljnije civilno društvo. Svaka edukacija na tom putu će donijeti bolji rezultat - rekla je Banjac.

Na novinarsko pitanje u kojoj mjeri su službe hitne pomoći u RS usklađene sa evropskim standardima i šta nedostaje, ona je navela da Udruženje doktora urgentne medicine koje postoji 23 godine, ima stalne simpozijume na kojima o tome raspravlja i predlaže kako da unaprijede vlastitu struku.

- Mislim da je stanje nezadovoljavajuće. Razloga je više: manjak osoblja, manjak finansijske podrške i naravno politika donošenja tih strateških ciljeva koji će stajati iza nas, a naše je da radimo - objasnila je ona.

Prema njenim riječima, RS ima 49 specijalista urgentne medicine, 10 specijalizanata urgentne medicine, a ostalo su ljekari koji rade u hitnim službama.

- Nama uvijek nedostaje osoblja, posebno za teren. Postoje standardi EU o broju doktora na određen broj stanovnika, ali mi ih ne možemo precrtavati u našu situaciju. Naše ministarstvo i Fond zdravstvenog osiguranja određuju taj broj, u skladu sa finansijskim mogućnostima - rekla je ona.

Banjac je dodala da su sa manjkom doktora uregentne medicine najviše pogođena manja mjesta u RS.

Emina Osmanagić, direktorica Instituta za populaciju i razvoj, izjavila je da je cilj današnjeg skupa promocija evropskog projekta koji implementira ovaj institut, a tiče se razvoja civilnog sektora koji pomaže unapređenju zdravstvene zaštite i hitne medicinske pomoći.

- Danas smo okupili direktore domova zdravlja i nadležne iz pet opština i gradova u RS: Banje Luke, Bijeljine, Rudog, Istočnog Sarajeva i Foče. Razgovaraćemo o tome kako na najbolji način unaprijediti hitnu medicinsku pomoć - objasnila je ona.

Osmanagić je dodala da će Institut za populaciju i razvoj osigurati određene edukacije za zdravstvene timove.

- Bilo bi poželjno uključiti i zdravstvene radnike iz domova zdravlja koji treba da obnove znanje i da osiguraju svoju zdravstvenu uslugu kada je u pitanju hitnost - navela je ona uz konstataciju da hitna medicinska usluga stalno napreduje u cijelom svijetu.  

Dragica Vukosavljević, viši saradnik za zdravstvene tehnologije u Ministarstvu zdravlja RS, naglasila je da je poželjno da timovi za hitne intervencije, odnosno službe hitne pomoći, vatrogasci i policija imaju zajedničke obuke i realizaciju nekih scenarija mogućih incidenata.

- Bilo da su to scenariji saobraćajnih nesreća, elementarnih nepogoda ili nekih incidenata s obzirom na ovo što se dešava u svijetu - zaključila je Vukosavljević.

Fena