Na Sarajevskom sajmu knjige predstavljen 'Glosar Sarajevskog atentata ' Valerijana Žuje

Senadin Musabegović koji je predstavljao Glosar je podsjetio da se Sarajevski atentat, koji je na početku prošloga vijeka kao simbol početka Prvog svjetskog rata obilježio u internacionalnim okvirima grad Sarajevo, interpretira u velikoj mjeri iz nacionalnih perspektiva.

Musabegović je naveo da se postavke zasnivanju na tome da je Gavrilo Princip velikosrpski ubica i terorista koji je, ubivši prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu vojvotkinju Sophie, u stvari nastojao uništiti legitimnu vlast na ovim prostorima, koja je predstavljala sve ‘naše narode’ ili pak da je  Gavrilo Princip nacionalni junak i osloboditelj srpskog naroda te ujedno svih drugih južnoslovenskih naroda.

- Valerijan Žujo sa svojim naučnim radom prevazilazi ta tumačenja. On prevazilazi tako što postavlja samo činjenice -kazao je Musabegović.

Musabegović je kazao da se u knjizi "Glosar Sarajevskog atentata" svjedoči o samome događaju te da istorijske činjenice govore za sebe. One po sebi prevazilaze različita ideološka polazišta i teze kojima se služila većina autora koji su pisali o Sarajevskom atentatu, kako bi potkrijepili svoje već unaprijed postavljene političke i ideološke stavove, i pritom izgubili osjećaj za pojedinačnu sudbinu i tragične konsekvence događaja.

Autor Valerijan Žujo istaknuo je da u ovom djelu ukazuje na sveprisutnu okolnost, a to je da se ljudi ne bave događajem.

- Ne bave se ovim što mi nazivamo Sarajevski atentat, mada je i ta sintagma problematična. Nije riječ o atentatu, riječ je o ubistvu, dvostrukom ubistvu. Atentatom se može možda nazvati ono što je učinio Čabrinović koji je pokušao a nije uspio. Suština tog glagola attentare znači "pokušati" - kazao je između ostalog Žujo.

On je istaknuo da je pošao od autoriteta istine, činjenica, od toga šta se dogodilo, a ne kako se doživljava u različitim nacionalnim korpusima.

"Glosar Sarajevskog atentata" je dvotomno ilustrovano leksikografsko djelo.

Građa za Glosar, sakupljana je tokom nekoliko decenija, prvenstveno u odgovarajućim sarajevskim institucijama (Arhiv BiH, NUB BiH, Arhiv Sarajeva, Muzej Sarajeva, Zemaljski muzej BiH), zatim u arhivima, muzejima i bibliotekama u Beču, Pragu, Ljubljani, Terezinu, Hradec Kralove, Sekešfehervaru, te u brojnim digitalnim bazama podataka.

federalna.ba/Fena