Muzika jednog vremena – Epizoda 16.

U 16. epizodi serijala Muzika jednog vremena govorimo o  jednom od najznačajnijih koncerata Bijelog dugmeta -koncertu Kod hajdučke česme. Šta je tih godina značilo  biti članom Bijelog dugmeta, šta je za BiH tada  značio impozantan broj kvalitetnih interpretatora i sastava na estradnoj sceni? U sastav Ambasadori nakon njihovog nastupa na Eurosongu, dolazi Jasna Gospić. Ove, 1977. godine,Fadil Toskić započinje muzičku karijeru. Među rock sastavima kojima će ova godina predstavljati start karijere bili su Vatreni poljubac i Divlje jagode koje ubrzo kao svoju muzičku destinaciju biraju Sarajevo. Šta je značilo u to vrijeme dobijati tantijeme od svojih autorskih kompozicija? Čičak započinje sa organizacijom muzičkih programa u Slozi 1977. što će potrajati narednih 5 godina. Sagovornici u emisiji su: Petar Popović, Sadik Pašić, Ilko Čulić, Vlatko Stefanovski, Željko Bebek, Zoran Redžić, Goran Bregović, Zdravko Čolić, Asim Mujkić,  Slobodan Vujović, Jasna Gospić,  Fadil Redžić, Ranko Boban, Suad Arnautović, Julio Marić,Džemo Novaković, Sejo Sekson, Zele Lipovača,  Zlatan Čehić, Milić Vukašinović,Perica Stojanović, Šefćet Hodža, Zumreta Midžić, Damir Arslanagić, Želimir Altarac Čičak, Mladen Vojičić Tifa, Željko Škarić, Dražen Žerić,  Elvis J. Kurtović, Boris Šiber, Vlastimir Mijović, Goran Bregović, Zoran Redžić, Hrvoje Hegedušić,  Dino Merlin, Brano Likić i Ljubo Pavlović.

O sarajevskoj pop rock sceni ili kako to neki žele reći, pop rock školi, do sada pisalo se mnogo. Brojna su razmišljanja na navedenu temu, tumačenja, ali i još uvijek itekako svježa sjećanja od strane pojedinaca, suvremenika i direktnih učesnika u njenom stvaranju i kreiranju. Upravo zahvaljući njima, kao i spoznaji da su brojni novinari, muzički urednici, publicisti i ko zna ko sve ne, decenijama unazad pisali i istraživali, odlučili smo se na jedan itekako zahtjevan korak. Prikupiti što je moguće više građe, analizirati, obraditi, provjeriti istinitost određenih podataka i kazivanja te ispričati jedinstvenu priču o razvojnom putu sarajevske zabavno-muzičke scene tokom višedecenijskog perioda.

Kako bi uvid u ovu priču bio što potpuniji i vjerodostojniji, serijal smo podijelili u više vremenskih etapa ili dekada, a sve u želji da prikažemo što je moguće duži vremenski period. Vrijeme od kraja Drugog svjetskog rata pa do danas.

Kako se gledalo na Sarajevo, kao na jedan od muzičkih centara nekadašnje Jugoslavije tokom proteklih decenija, ko su bili njeni glavni akteri, predvodnici, kolika je u svemu bila uloga Esada Arnautalića, kolika je bila uloga džeza i drugih muzičkih stilova i formi u razvoju zabavno-muzičke scene Sarajeva, samo su neke od tema koje smo pokušali istražiti i na jedan osebujan način ugraditi u scenarij priče o jednom vremenu koje je iza nas.

U serijalu sudjeluje više od 180 sagovornika, najznačajnijih muzičara, interpretatora, muzičkih producenata, kompozitora, tekstopisaca i aranžera, rock kritičara te publicista iz Sarajeva i iz susjednih država.