Mossad infiltrirao Iran, nuklearni program uništen
Geopolitička karta Bliskog istoka dramatično se mijenja nakon što je Izrael izvršio masivan vojni udar na iranska nuklearna postrojenja i ključne vojne objekte, što predstavlja kulminaciju dugogodišnjeg tenzija između dvije regionalne sile.
Evropski mediji izvještavaju da je operacija izvedena kombinacijom borbenih aviona, raketa i dronova, pri čemu su ključnu ulogu odigrali izraelski agenti koji su se infiltrirali na iransku teritoriju. Ova kompleksna operacija planirana je godinama, ali je ubrzana u proteklih osam mjeseci zbog rastućih zabrinutosti zbog iranskog nuklearnog programa.
Prema stručnim analizama, glavni motiv napada bilo je uništavanje iranskih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma i proizvodnju nuklearnog oružja. Tehran se značajno približio ovom cilju, što je alarmiralo izraelsko rukovodstvo. Međunarodna agencija za atomsku energiju je ranije upozoravala da iranske vlasti ne dozvoljavaju potpunu kontrolu nuklearnih postrojenja i da postoji mogućnost proizvodnje obogaćenog uranijuma za vojne svrhe.
Obavještajni izvori u Tel Avivu procjenjuju da bi Iran mogao proizvesti petnaestak nuklearnih bombi za samo nekoliko dana, dok bi za razvoj nuklearnih bojevih glava za rakete bilo potrebno oko dvije godine. Ova procjena je dodatno motivirala izraelsko rukovodstvo na preventivnu akciju.
Poražavajući napad Hamasa iz Gaze na izraelsku teritoriju, kao i naknadno uništavanje ove palestinske paravojne formacije i Hezbollaha u Libanu, također su uticali na ubrzavanje vojnih priprema. Izraelski stratezi su ocijenili da je došlo trenutak za odlučujući udar na glavni izvor prijetnje u regionu.
Francuski list "L'Écho" otkriva fascinantne detalje operacije, navodeći da su se agenti Mossada tajno infiltirirali na iransku teritoriju koristeći kamione i civilna vozila u kojima su skrivali dronove i rakete. Ovim je uspješno neutralisana iranska protivvazdušna odbrana, što je omogućilo nesmetani napad 200 izraelskih borbenih aviona.
Diverzanti su također koristili dronove i ručne bacače za ciljanje baza iranskih balističkih raketa koje su mogle izvršiti protivnapad. Stručnjaci ovu operaciju porede sa ukrajinskim diverzantskim napadima duboko na ruskoj teritoriji.
Iran je pokušao uzvratiti raketnim i dronskim napadima na izraelsku teritoriju. Uprkos izraelskoj protivvazdušnoj obrani, koja se smatra jednom od najboljih na svijetu, nekoliko raketa je ipak pogodilo dijelove Tel Aviva.
General Eyal Zamir, šef generalštaba izraelske vojske, priznao je da je "nemoguće garantovati potpuni uspjeh" udara na Iran, što pokreće pitanja o mogućem širenju konflikta na čitav region.
Italijanski list "La Repubblica" prenosi zaključke evropskih glavnih gradova da je Tehran postao "veoma opasno nepouzdan" kada je riječ o međunarodno potpisanim obavezama da neće proizvoditi nuklearno oružje.
Posebno zabrinjavajuće je što su u napadu ubijeni ne samo vodeći vojni rukovodioci već i nekoliko iranskih nuklearnih stručnjaka, što će vjerovatno na godine zaustaviti iranski nuklearni program. Stručnjaci za geopolitiku ističu da je Izrael sa nevjerovatnom preciznošću uspio likvidirati gotovo cjelokupan vojni vrh Irana, što je dobrim dijelom obezglavilo vlast u Teheranu.
Trenutno se među vjerskim vođama Irana, ove teološke države, uočava panika. Vrhovni vođa, 86-godišnji ajatolah Ali Khamenei, smješten je u protivatomski bunker i redovno se obraća narodu kako bi potvrdio da je živ i zdrav.
Analitičari ne isključuju mogućnost promjena u vlasti jer je vjerski režim bitno uzdrman. Ova situacija dodatno je zakomplikovana ranijim socijalnim nezadovoljstvom koje je sada dramatično naraslo suočavanjem sa činjenicom da se zemlja nije mogla odbraniti od iznenadnog i poražavajućeg vojnog udara.
Čak su i lideri Francuske, Velike Britanije i Njemačke, koji inače oštro kritikuju postupke izraelske vojske u Gazi, saopštili da "Izrael ima pravo da se brani", što pokazuje koliko je ozbiljna bila prijetnja iranskog nuklearnog programa.
Ovaj dramatičan razvoj događaja mijenja geopolitičku ravnotežu na Bliskom istoku i postavlja pitanje o budućnosti iranskog režima, kao i o mogućnostima daljnje eskalacije konflikta koji bi mogao zahvatiti čitav region. Svijet sada sa zabrinutošću prati da li će ova operacija dovesti do šireg rata ili će predstavljati prekretnicu koja će na duže vrijeme stabilizovati situaciju u ovom nestabilnom dijelu svijeta.
M.O.