Mnogobrojne osude napada Rusije na Ukrajinu
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva Šefik Džaferović osudili su napad Rusije na Ukrajinu, međutim član Predsjedništva Milorad Dodik jučer je postavio pitanje zašto je BiH stala na stranu Rusije protiv Ukrajine:
“Za Bosnu i Hercegovinu je najbolje da ostane neutralna, odnosno da se konstituira stav da se neće svrstavati na bilo koju stranu kad je riječ o situaciji između Rusije i Ukrajine"
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić objavio je na svojoj FB stranici kako ga je otpravnik poslova ukrajinske ambasade u BiH izvijestio o ruskom napadu:
"Država Bosna i Hercegovina pridružila se izjavi zemalja članica EU o situaciji u Ukrajini. U skladu sa svojim mogućnostima, nastavit ćemo pružati podršku Ukrajini".
Istovremeno, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je oštro osudio napad Rusije na Ukrajinu:
"Najoštrije osuđujem ničim izazvanu invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu, pridružujući se reakcijama civiliziranog svijeta na ovaj mračni i uznemirujući dan. U mislima i molitvama sam s ljudima u gradovima širom Ukrajine koji se nalaze pod brutalnim napadima ruskih vojnih snaga".
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić također je uputio osudu invazije Rusije na Ukrajinu:
“To predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, koje mora izazvati najoštriji odgovor međunarodne zajednice i snažnu podršku suverenitetu I teritorijalnom integritetu Ukrajine”.
I dok pljušte osude ruske invazije na Ukrajinu, svijet sve češće poredi Ukrajinu sa BiH. Podsjećamo to je uradio i sam predsjednik Rusije Vladimir Putin, pravdajući ulazak vojske Rusije prije opće invazije na istok Ukrajine:
”Ukoliko ne bi djelovali vojno u tim područjima, ukrajinska vojska u tim regijama bi napravila genocid, poput onog u Srebrenici u Bosni i Hercegovini”.
S druge strane, u pregovorima sa separatistima iz regija Lugansk i Donjeck, zapad je insistirao da se tim samoproglašenim republikama u pregovorima ne smiju dati ovlasti kojima bi mogli ucjenjivati centralnu vladu u Kijevu, kao što entitet Republika Srpska ucjenjuje centralnu vladu Bosne i Hercegovine. Alija Kožljak šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši šef vojne misije BiH pri NATO-u:
”Ono što povezuje situaciju u Ukrajini sa Bosnom I Hercegovinom jeste, ja bi prije svega rekao, da je to dio zajedničkog poduhvata Ruske Federacije koji je planiran možda prije deset godina, a čime je Ruska Federacija u suštini planirala da zaustavi širenje NATO-a, uopšteno gledano. I na Istok i na Jugoistočnu Evropu. Naravno da to rušilačko djelovanje u Bosni I Hercegovini je u suštini dio hibridnih aktivnosti koje je Ruska Federacija poduzimala koristeći svoje proksije ovdje na Zapadnom Balkanu. “
Zbog specifičnih unutrašnjih odnosa I geopolitičkog položaja, pitanje koje danas postavlja većina svjetskih medija glasi: je li nakon Ukrajine na redu Bosna I Hercegovina? Alija Kožljak:
“Naravno da se situacija u Ukrajini u borbenom smislu ne može uporediti sa Bosnom i Hercegovinom. Ali može upozoriti I vrlo jasno dati do znanja onima koji donose odluke, a posebno zapadnim silama, da se ukrajinski scenarij zasigurno planira na Zapadnom Balkanu. A da li će do njega doći zavisi od njih.”
Kako kaže Kožljak jedina alternativa ovome je da NATO i EU Bosnu I Hercegovinu hitno uvedu u svoje članstvo.