Mjesta sjećanja danas - rad na politici sjećanja u polariziranom okruženju

Genocid u Srebrenici jedan je od najpotresnijih događaja u novijoj evropskoj historiji. Bliži se njegova 30. godišnjica. Tim povodom Fondacija Heinrich Böll i Savezna centrala za političko obrazovanje pozivaju vas na zajedničko sjećanje i promišljanje. 

U julu 1995. godine, jedinice Vojske Republike Srpske ubile su preko 8.000 Bošnjaka, muslimana - uglavnom muškaraca i dječaka - u roku od nekoliko dana. Njihova tijela zakopavana su u masovnim grobnicama od kojih su neke kasnije iskopavane a posmrtni ostaci ponovo premještani i zakopavani kako bi se izbrisali tragovi zločina. Dejtonski sporazum je u novembru 1995. godine okončao rat u Bosni i Hercegovini, potvrdio nezavisnu državu u njenim postojećim granicama te uspostavio njenu podjelu na dva entiteta. Grad Srebrenica je tada dodijeljen Republici Srpskoj, većinski srpskom dijelu Bosne i Hercegovine. 

Godine 2025., 30 godina kasnije, Memorijalni centar Srebrenica u Potočarima morao je iz sigurnosnih razloga biti privremeno zatvoren: nacionalistička secesionistička politika koju vodi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a čiji je sastavni dio negiranje genocida u Srebrenici, dovodi do alarmantnog porasta tenzija i ugrožavanja Memorijalnog centra i njegovog osoblja. I u Njemačkoj, 80 godina nakon Drugog svjetskog rata, mjesta sjećanja na nacističke zločine izložena su novom desničarskom ekstremističkom neprijateljstvu i prijetnjama. Finansijska i politička podrška za njihov rad opada. 

S našim ekspertima iz Bosne i Hercegovine i Njemačke želimo razgovarati o radu memorijalnih mjesta u politički polariziranom kontekstu. S kojim sredstvima i načinima rada raspolažu memorijalni centri kako bi profilirali i branili svoj rad u javnosti? Koji su to oblici sjećanja danas neophodni kroz umjetnički i rad civilnog društva kako bi se suprotstavili negativnim nabojima na politiku sjećanja? I šta za demokratsku javnost znači kada kultura sjećanja naiđe na odbijanje, obezvređivanje ili ravnodušnost? Poseban fokus je na ulozi umjetničkih sredstava u suočavanju s traumom, gubitkom, prazninom koja je ostala i potragom za identitetom.

Kako danas mjesta sjećanja posvećena genocidu u Srebrenici i nacionalsocijalizma mogu raditi na politici sjećanja u polariziranom okruženju? Kako se danas u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini sjećamo genocida? Koji politički, društveni i pravni izazovi postoje? Kako pravda može biti moguća ako se neće preuzeti odgovornost za zločine? 

Govore:
Hasan Hasanović, kurator Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima
Dr. Julia Landau, viša kustosica dokumentaristica, Fondacija Memorijalnog centra Buchenwald i Mittelbau-Dora u Weimaru
Dr. Sabina Subašić Galijatović, pravnica, Univerzitet u Sarajevu 

(Dunja Jelovac)