Ministri EU: Ovo je kritičan trenutak za Bosnu i Hercegovinu
U Briselu se očekuje press konferencija nakon cjelodnevnog zasjedanja ministra vanjskih poslova Europske unije koji su pored Ukrajinske krize razgovarali i o načinima za ublažavanje napetosti u Bosni i Hercegovini. Šefovi diplomatija Europske unije danas su "razmijenili mišljenja o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, uključujući poteze bh. entiteta RS ka otcjepljenju i bojkotu državnih institucija, kao i razgovore o ustavnoj i izbornoj reformi".
Osim o rusko-ukrajinskoj krizi, ministri vanjskih poslova članica Europske unije u Briselu su raspravljali i o situaciji u Bosni i Hercegovini. Vijeće je upozorilo da se BIH suočava s jednom od najdubljih političkih kriza još od završetka rata 1995. Europski predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Borrell rekao je:
„Nemojte odbaciti važnost onoga što se događa u Bosni i Hercegovini. Ta tema je važan dio današnje rasprave, jer nacionalističke i separatističke retorike rastu u BiH i ugrožavaju stabilnost pa donekle i integritet zemlje. Ministri vanjskih poslova morat će odlučiti kako zaustaviti takvu dinamiku i izbjeći da se zemlja raspadne. Ovo je kritičan trenutak i na ministrima je da donesu odluke.“
Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg je upozorio na opasnost da zapadni Balkan ne postane igralište nekih aktera izvan EU-a.
„Za nas je jedna stvar jasna crvena linija. Integritet Bosne i Hercegovine ne može doći u pitanje. Mi moramo biti jako pažljivi da Bosna i Hercegovina i Balkan ne postanu igralište za aktere izvan EU-a”
Na pitanje koji je trenutačno veći problem, secesionističke najave iz RS-a ili pitanje izborne reforme, Schallenberg je rekao da su kratkoročno gledajući opasniji potezi Republike Srpske.
“To je za nas nedopustivo. Imat ćemo otvorene razgovore danas, a za mene je suštinska točka da postignemo zajednički, ujedinjeni europski odgovor na ovo pitanje”.
Osvrnuo se i na izbornu reformu u BiH, ocijenivši da je po pitanju izbornog zakona BiH postignut napredak:
“Jednog dana želimo prevazići Dayton i preći na Brisel kao sistem, a za to nam treba izborna reforma. Vjerujem da je postignut napredak i svi akteri su svjesni da moraju djelovati sada. Međutim, postupci Republike Srpske su opasniji i direktno dovode u pitanje integritet države”.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je istaknuo ranije poznat stav - za stabilnost, prosperitet i funkcionalnost BiH, važna je promjena izbornog zakona koji će zadovoljiti sva tri konstitutivna naroda i ostale:
„Hrvatska ne može podržati odvijanje izbora samo radi izbora, da se ispoštuje kalendar. Ako se ti izbori održe pod ovakvim uvjetima, mi upozoravamo da će oni destabilizirati državu, da neće pridonijeti ničemu dobrome, nego će se kriza nastaviti i biti još veća i na to upozoravamo.“
Irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney istaknuo je važnost izborne reforme koja bi urodila funkcionalnom vladom nakon izbora:
“Europska unije bi željela vidjeti da se razgovori oko izborne reforme uspješno zaključe dogovorom kako bi izbori imali integritet, odnosno da urode funkcionalnom vladom nakon izbora”.
Nakon rasprave o BiH neće biti nikakvih zaključaka niti se očekuju ikakve odluke vezano uz ovu temu.
Dio zemalja zagovora uvođenje sankcija protiv Dodika i Republike Srpske, a jedan dio u kojem su, prema diplomatskim izvorima, Hrvatska, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Grčka i još neke zemlje, traže od prve skupine zemalja da obrazlože svrsishodnost tih sankcije, odnosno da li bi one polučile željeni učinak.
Borrellov tim podržava sankcije za BiH samo ako se prilike pogoršaju. EU do sada nije donijela zajednički stav o restriktivnim mjerama protiv onih koji djelima ugrožavaju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine. Europski parlament je u više navrata pozvao EU da slijedi američki primjer i uvede sankcije protiv Dodika i njegovih suradnika.