"Memoari Jelice Belović Bernadzikowske” u Beogradu i Novom Sadu

Tokom ove sedmice u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu i Gradskoj biblioteci u Novom Sadu promovirana je publikacija Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu "Memoari Jelice Belović Bernadzikowske”.

O publikaciji su govorili urednici dr. Enes S. Omerović i Tomas Jacek Lis, te dr. Sonja M. Dujmović i prof. dr. Biljana Dojčinović.

Jelica Belović-Bernadzikovska (Osijek, 1870. – Novi Sad, 1946) bila je žena širokih interesovanja – govorila je, pisala i objavljivala na desetak jezika, bila je učiteljica, pedagoška radnica, naučnica, književnica, etnografkinja, prevoditeljica, novinarka, urednica, borkinja za prava žena itd., a značajan i profesionalno najplodniji dio života provela je u Bosni i Hercegovini (1895–1927). Iza nje je ostao ogroman profesionalni opus koji još uvijek izmiče istraživačima jer je osim pod vlastitim imenom objavljivala i pod brojnim pseudonimima. Taj opus i ocjene koje su o Jelicinom radu i njenom doprinosu društvu davali i Jelicini i naši savremenici govore nam da je riječ o ženi nevjerovatne energije koja je živjela, radila i stvarala u pravo vrijeme i na pravom mjestu.

S druge strane, ta energija je imala i svoje granice, o čemu možda najbolje govore upravo njeni Memoari. U njima Jelica opisuje vlastiti život od rođenja do 1909. godine. Ali, kao i svaki drugi, ni njeni memoari nisu samo slika vlastitog života, nego i slika savremenika te vremena i prostora u kojem je živjela. Oni nam pokazuju naličje života ambiciozne i uspješne žene u dominantno muškom svijetu, a krajnji je rezultat štivo koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim, tekst koji je istovremeno i roman što se čita u dahu i Jelicina autobiografija koja svjedoči o ličnim i profesionalnim transformacijama te prvorazredni historijski izvor o južnoslavenskom društvu na razmeđu XIX i XX stoljeća. Sadržaj Memoara, bez obzira kako ga čitamo, tjera nas da se zapitamo da li je cijena Jelicinog javnog angažmana bila previsoka i da li je Jelica, možda, živjela na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.

Izdanje je za narudžbu dostupno u Institutu za historiju ([email protected]) i knjižarama u Sarajevu-navodi se u saopćenju Univerziteta u Sarajevu.

federalna.ba