Kako očuvati maternji jezik - neotuđivi dio identiteta svakog pojedinca

Maternji jezik jeste neotuđivo pravo svakog pojedinca. Prije skoro četvrt vijeka UNESCO je 21. februar proglasio Međunarodnim danom maternjeg jezika. Obilježavanje ovog datuma iznova otvara važna pitanja statusa bosanskog jezika u širem lingvističkom, društvenom, ali i političkom kontekstu.

Bosanski jezik baštini dugi kontinuitet i kao takav priznat je na međunarodnom nivou. Ipak, nerijetko se suočava sa negiranjem u nekim dijelovima zemlje i regije, što predstavlja kršenje osnovnih jezičkih prava. Negiranje naziva i statusa bosanskog jezika, ukazuje da on ne predstavlja samo komunikacijsko sredstvo. Jezik je, također, simbol kulturnog i historijskog naslijeđa, te je usko vezan sa nacionalnim identitetom.

“Sličnih problema, nažalost, imamo još uvijek. I kroz historiju, bosanski jezik se direktno može identificirati s kontekstom Međunarodnog dana maternjeg jezika, s obzirom na to da spada u jezike koji je dekretom zabranjivan i spada u jezike koji trenutno u svojoj matičnoj državi nema povoljan status ni društveni položaj”, ističe Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik UNSA.

Politizacija maternjeg jezika, iz koje su proizišli eksperimenti poput dvije škole pod jednim krovom, svojim nesretnim posljedicama skrenula je pažnju javnosti s problema na globalnom nivou. Naime, uporedo s postratnim, raseljenim bh. društvom, cijeli svijet suočavao se s izazovima koji se tiču maternjeg jezika u odnosu na migracije i tehnološki napredak.

“Svjedočimo da već prve generacije koje su rođene u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Holandiji, Švedskoj, ne govore bosanski jezik, nego njihovi roditelji već djedovima i nenama prevode ono što djeca govore”, napominje Amira Turbić-Hadžagić, predsjedavajuća Savjeta VKBI za bosanski jezik i književnost.

“Nažalost, suočeni smo danas i s gubljenjem jezika u svojoj prirodi i to ću javno reći, iako to nije suština ovog konteksta, ali jeste suština čuvanja jezika. Jezik danas gubimo u svojim kućama, naša djeca sve manje govore, a mašine progovaraju”, dodaje Hodžić.

Iako priznat na međunarodnom nivou, bosanski jezik se često stavlja u službu izgradnje političkog pitanja, posredstvom negiranja i zabrana.

Umjesto nametanja jezičkih ograničenja, neophodno je raditi na jezičkoj toleranciji i osiguranju jednakih prava za sve govornike bosanskog jezika. Međunarodni dan maternjeg jezika jeste prilika da se kritički i konstruktivno sagleda pozicija bosanskog jezika u društvu, te da se ukaže na važnost njegovanja jezičke raznolikosti.

federalna.ba