Međunarodni dan pismenosti, kao podsjećanje na važnost čitanja i učenja
Pismenost je ključna pretpostavka za emancipaciju svakog čovjeka, izvor njegovog samopoštovanja, šansa da napreduje, zarađuje, spoznaje sebe i svijet u kojem živi.
Ali, pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo na kojem i u 21. stoljeću, možda više nego ikad, treba insistirati. Zato se 8. septembar svake godine, od 1967. na prijedlog UNESCO-a obilježava kao Međunarodni dan pismenosti.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, BiH ima 2,8%, dakle gotovo 90 000 nepismenih. Prema istraživanju UNESCO-a, to je najveća stopa nepismenosti u regiji. U Srbiji je taj procenat 1,8 % , slijedi Crna Gora sa 1,5 %, dok je u Hrvatskoj stopa nepismenosti iznosi 0,8 %.
UNESCO je nadalje u svom istraživanju naveo da se prema broju nepismenih, BiH nalazi u rangu nerazvijenih afričkih zemalja.
Ti podaci govore da je u našoj zemlji funkcionalo nepismena čak trećina sranovništva, što znači da je riječ o ljudima koji nemaju završenu ni osnovnu školu i znaju se samo potpisati. Taj broj na selu je veći i iznosi 70%.
– U gradskim sredinama BiH u starosnoj dobi između 25 i 35 godine, bez završene osnovne škole je gotovo 7,75% muškaraca i 22% žena. U okolini gradova bez osnovnog obrazovanja je 16% muškaraca i 45,5% žena, dok u seoskim područjima taj postotak iznosi gotovo 25% za muškarce i 47,5% za žene, naveli su iz UNESCO-a.
Poraznoj statistici doprinose i rezultati PISA istraživanja iz 2018. godine, koje je javnosti predočila Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Ti podaci pokazuju da 50% bh. srednjoškolaca nema funkcionalnu odnosno čitalačku pismenost, što uključuje razumijevanje i interpretaciju različitih vrsta tekstova.
Prema međunarodnom istraživanju „TIMSS 2019“ , koje se odnosilo na praćenje učeničkih postignuća u matematici i prirodnim naukama, pokazalo se da čak četvrtina bh. učenika četvrtog razreda osnovne škole ne dostiže ni osnovni nivo matematičkih znanja i vještina.
ŠTA JE DANAS PISMENOST?
Pismenost je dakle mnogo opširniji pojam od proste sposobnosti čitanja i pisanja.
U modernom svijetu pod pismenošću se podrazumijeva i digitalna, informatička, finansijska, pravna i druge vrste pismenosti. Posebno je zabrinjavajući podatak Agencije za statistiku BiH o samo 38 % informatički pismenog stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Statistike su porazne a problem alarmantan i treba ga rješavati, između ostalog i kroz programe obrazovanja te opismenjavanja odraslih , kroz osmišljavanje nastavnih planova i programa prema ishodištima učenja-s preciznim obimom znanja koji svaki učenik, shodno uzrastu, treba usvojiti.
Dok obrazovni sistem ne pronađe strategiju - kako obrazovne agende iz teorije pretočiti u praksu, lingvisti apeluju na kulturu čitanja, odnosno promoviranja čitalačkih i pravopisnih vrijednosti te kontinuiranog učenja o vlastitoj jezičkoj tradiciji.
S kulturom čitanja povezano je i razumijevanje bogatstva bh.pisane riječi i naše jezičke raznolikosti, o čemu svjedoči srednjovjekovna Povelja Kulina bana ili prvi bosansko-turski rječnik koji je prije 392 godine napisao Muhamed Hevai Uskufi (iz 1631. godine ).
U genezi naše pismenosti (uz glagoljicu,bosančicu,ćirilicu i latinicu) svakako važno mjesto pripada i alhamijado književnosti, pisanoj bosanskim jezikom na arebici.
INSTITUT ZA JEZIK UNSA
Vrijednosti naše pisane i jezičke raznolikosti proučava Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, koji je povodom Međunarodnog dana pismenosti za danas najavio tematsku konferenciju za medije, s akcentom na inovacijama u obrazovnom procesu te sadržajima nastave maternjeg jezika u osnovnim i srednjim školama.
Kako ističu u saopćenju za javnost, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu upućen je na školstvo i saradnju sa odgojno-obrazovnim ustanovama, već od svog osnivanja pa sve do danas, i s tim u vezi želi u obimu svojih kapaciteta preuzeti određeni stepen obaveze i odgovornosti prema važnim i ključnim pitanjima nastave maternjeg jezika u osnovnim i srednjim školama, za šta ima i konkretne projekte.
– U pogledu reformskih procesa u nastavi, u vezi sa analizom odgojno-obrazovnih oblasti nastave i njihovog odnosa spram nastavnih predmeta grupisanih u područja, uočava se niz nerazjašnjenih pitanja i nedoumica koje valja razriješiti, s tim da Institut snažno podržava puni integritet nastave maternjeg jezika, bez obzira na korelacijsku povezanost s dugim srodnim područjima nastavnog procesa.
Također, bez obzira na to što mu to nije primarna orijentacija, Institut izražava opredijeljenost za saradnju s nadležnim ustanovama i institucijama kojima će biti na raspolaganju za iznalaženje najboljih rješenja u neminovnim reformskim procesima u organizaciji, upravljanju i regulaciji odgoja i obrazovanja – navode iz Instituta za jezik UNSA.
Kako preciziraju, radi se o mišljenju Instituta za jezik ‘u vezi sa odgojno-obrazo vnim područjima nastave i nastavnim predmetima grupisanim u područja (u vezi s novim Nastavnim planom i programom zasnovanim na ishodima učenja u Kantonu Sarajevo).
Povodom Međunarodnog dana pismenosti i 78 godina svog rada i djelovanja, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) danas organizira Dan otvorenih vrata. To podrazumijeva i besplatan upis zainteresovanih članova, uz mogućnost besplatnog produženja članstva za dosadašnje korisnike.
Posjetioci će imati priliku pogledati i izložbu “Iz fondova NUBBiH”, gdje je predstavljen dio kulturno-historijskog blaga koji se baštini, čuva i daje na korištenje svima.
Zbog općeg napretka i prosperiteta društva, opismenjavanje, a time i obrazovanje , moraju biti dugoročni i strateški potpuno osmišljeni ciljevi. U tom kontekstu treba posmatrati i jezik; bosanski, hrvatski, srpski - kao put kosmopolitizma i edukacije, nikako segregacije te ideološko-političke nadmoći.
I, uprkos nekim tvrdnjama da nas društvene mreže zatupljuju i čine robovima osrednjosti, stručnjaci ipak smatraju da će se broj nepismenih u BiH u narednom periodu značajno smanjivati, upravo zbog veće upotrebe modernih komunikacija što bi moglo utjecati i na jačanje naše funkcionalne pismenosti.
federalna.ba/Indira Karić