Međunarodna konferencija u Sreberenici - “Ne smijemo zaboraviti na ljudskost na koju su zaboravili zločinci.“

„Pravda ne može biti potpuno ostvarena samo kroz presude, nego i kroz svakodnevno zalaganje za pravednije i humanije društvo“, poručeno je sa dvodnevne međunarodne konferencije pod nazivom „Obrazovanje i istraživanje genocida: Naša priča, naše obećanje“ koja se održava u Srebrenici. Sljedeći korak je obrazovanje jer vrijeme nažalost radi protiv nas, kazale su preživjele žrtve genocida. Posebno je ukazano na pojedine medije kojima je negiranje genocida općeprihvaćeno mišljenje.  

“Genocid u Srebrenici se nije desio, nije iskrsnuo - genocid je počinjen, organizovano, sistematično i hladnokrvno.”, kazao je federalni ministar za izbjegla i raseljena lica Nerin Dizdar. Podsjetio je na presude u kojima su 54 zločinca osuđena na 781 godinu zatvora uz 5 onih koji su osuđeni na doživotni zatvor za genocid.

“Ne smijemo zaboraviti na ljudskost na koju su zaboravili zločinci.“ poruka je ministra Dizdara:

„Najviši oblik pravde i poraza zločinačke ideologije možemo ostvariti ljudskošću, bivanjem čovjekom i širenjem poruke da smo ovdje u Bosni i Hercegovini svugdje prvo ljudi. Ne zaboravite, temeljna pretpostavka genocida, genocidne namjere je dehumanizacija žrtve, učiniti da ona u očima počinitelja nije čovjek da je ona prijetnja zamišljenom čovječanstvu i civilizaciji. Ne zaboravimo, Fatima Muhić za zločince nije bila novorođenče, ona je takva potpuno nevina za njih bila kriva što je Fatima, što je muslimanka pa joj stoga ne pripada ljudskost. Azmir za njih nije bio tinejdžer, on je bio musliman kojem stoga ne pripada ljudskost pa mu je treba oduzeti. Samir za njih nije bio roker, bio je musliman kojem ne pripada ljudskost, ne pripadaju snovi pa mu ih s toga treba oduzeti.“

Preživjela žrtva genocida, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić je kazao da je za proteklih pet godina mnogo urađeno kako bi Memorijalni centar postao institucija. Sljedeći front je obrazovanje: 

„Naš naredni veliki korak, naš naredni front će biti obrazovanje. Mi smo ovo danas odlučili posvetiti obrazovanju, posvetiti učenju jer vrijeme nažalost radi protiv nas. Nama ne trebaju nikakvi prijatelji koji će prijateljstvo prema nama mjeriti time koliko smo mi spremni da se priklonimo. Ne priklanjamo se nikome, hodamo i idemo svojim putem jer smo pravo na to izborili.“

Na jednom od panela predstavljen je šesti izvještaj o negiranju genocida koji objavljuje Memorijalni centar. Želja je da na jednom mjestu ostane zabilježeno ko, kada i gdje negira genocid, kaže Edin Ikanović koji već pet godina radi na ovim izvještajima:

„Za izvještajni period od 1. juna 2024. do 30. maja 2025. godine zabilježeno je 99 slučajeva u kojima se negirao genocid, što je znatno manje u odnosu na prethodni izvještaj kada smo imali 305 slučajeva. Zabrinjavajući je još uvijek veliki broj, ako uzmemo u obzir činjenicu da samo negiranje dolazi prvenstveno od javnih ličnosti i i političkih ličnosti koje su na najvišim pozicijama.“

„Negacija genocida je uvedena u mainstrem u srpskom svetu“, kaže novinar i kolumnista Dragan Bursać koji je analizirao medije i njihov odnos prema genocidu počinjenom u Srebrenici:

„Činjenica jeste da su pojedini mediji negiranje genocida doveli u mainstream i vi zapravo ako gledate njihove emisije, narative emisija od talk show programa do informativnih emisija tamo je negiranje genocida gotovo pa primordijalna stvar, a u gorem obliku to je ili trijumfalizam ili izazivanje novog genocida.“

Zoran Kusovac, geopolitički i sigurnosni analitičar i ratni reporter iz Beograda svjedočio je počecima rata u BiH ali mu je, kaže, trebalo vremena da shvati da su dešavanja prerasla u genocid:

„Tako da sam ja shvatio da ono o čemu sam ja svjedočio u istočnoj Bosni jeste bio genocid, da je postojala namjera. Ne samo da je postojala politička namjera već je ona bila spuštena do najnižeg nivoa svakog pojedinca svake uključene jedinice dakle apsolutno odgovara svakoj definiciji genocida.“

Bosna i Herecgovina je bila presudan momenat u profesionalnim karijerama mnogih novinara, kaže kolumnista “New York Timesa” Rodžer Koen (Roger Cohen) koji je izvještavao o ratu u našoj zemlji.

„Nisam mogao zamisliti da se može tako efikasno manipulisati historijom od strane bezdušnih političkih lidera.“, kazao je Koen.

„Medijsko praćenje rata značilo je istovremeno strašnu ljutnju i strašno zaprepaštenje, a kasnije smo izgubili i zaprepaštenje,  neaktivnošću međunarodne zajednice, nemoći UNPROFORA kao i zapadnih Vlada uključujući moje američke da nešto učine.“

Fokus dvodnevne konferencije jeste novinarstvo i izvještavanje o genocidu, pravda i međunarodno pravo, uloga obrazovanja u očuvanju sjećanja, memorijalizacija i institucionalno pamćenje te borba protiv revizionizma i negiranja genocida.