Medić: Poražavajuće nizak broj osuđenih za ratne zločine u Prijedoru

Gost večerašnjeg Dnevnika 3 bio je Jasmin Medić, doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu, koji godinama istražuje zločine počinjene na području Prijedora.

Članice Saveza logoraša u BiH danas su obilježile 33. godišnjicu zločina počinjenog u logoru Keraterm kod Prijedora, gdje je ubijen 371 logoraš. U subotu je bila još jedna kolektivna dženaza žrtvama iz Prijedora i doline Sane. Koji je razmjer ovih zločina?

- Prema dosadašnjim istraživanjima u Prijedoru je 1992. godine ubijeno 3176 civila. Većina tih ubijenih civila su iz reda bošnačkog naroda, a jedan dio iz hrvatskog naroda. Među tim žrtvama je i 256 žena i stotinu dvoje djece. Ni u jednoj opštini koja je danas na području manjeg bh. entiteta nije toliki broj ljudi bio prognan kao s područja opštine Prijedor. Dakle, preko 50.000 Bošnjaka i Hrvata je protjeran. Ni u jednoj opštini u Bosni i Hercegovini nismo imali toliki broj zatočenika kao na području prijedorske opštine. Preko 30.000 osoba je bilo zatočeno u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. U prilog tome govore i podaci srpskog crvenog krsta u čijem dokumentu piše da je od maja do septembra 1992. godine u Trnopolju bilo zatočeno 23.000 civila. Uprkos brojnim presudama preživjeli logoraši i danas, nakon tri decenije, nemaju adekvatnu zaštitu sistema i nemaju konkretna prava, kazao je Medić.

Prijetnje, govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca... Sve je to svakodnevica povratnika u Republici Srpskoj. Posljednje u nizu prijetnje su one od prije nekoliko dana upućene bivšem logorašu Sudbinu Musiću i potpredsjedniku RS-a Ćamilu Durakoviću. Kako se izboriti s tim?

- Sudbinu Musiću i Ćamilu Durakoviću je prijetnje uputio Aleksandar Knjeginić koji je osuđeni ratni zločinac. On je osuđen za zločine nad bošnjačkim civilima 1994. godine. Vidjet ćemo kako će institucije u Republici Srpskoj reagovati po tom pitanju i da li će Knjeginić uopšte biti sankcionisan. Jučer je obilježena 33. godišnica zločina u selu Čarakovo, odakle dolazi gospodin Musić. U tom selu je 1992. godine ubijeno 413 mještana i mislim da ne postoji selo u BiH u kojem je veći broj ljudi ubijen nego u Čarakovom, kazao je.

Jučer je obilježena i godišnjica zločina u selu Zecovi kraj Prijedora. Sud Bosne i Hercegovine je prošle godine osudio Dušana Milunića i još četiri osobe na ukupno 59 godina zatvora. Je li ovakvim presudama pravda zadovoljena?

- Pravda nikada ne može biti zadovoljena. Pravda je abstraktan pojam. Kako ćete objasniti recimo Havi Tatarević da je pravda zadovoljena? Kako ćete objasniti nekome kome ubijeno 30 i nešto članova porodice. Šta za njih uopšte znači pravda?

O broju osuđenih za ratne zločine

- Broj osuđenih je poražavajući nizak. Mnogi od njih se kriju u susjednoj Srbiji. Ja ne mogu da izrazim zadovoljstvo radom Suda Bosne i Hercegovine, dok god mnogi ljudi ne budu procesuirani. Mi koji dolazimo s područja prijedoroske opštine imamo puno dokumentata, jako puno dokaza i jako puno svjedoka koji su spremni da svjedoče. Značajan broj dokumentata je priložen Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Ne znam koji je razlog što se ne hapse oni koji su osumnjičeni. Nerijetko se te osobe viđaju u gradu Prijedoru. Srbija je i dalje sigurno utočište za ratne zločince, naročito kad govorimo o osobama sa takozvane A liste, kazao je Medić.

federalna.ba