Magazinović upozorio: Nečiji je interes da raste dug "Viaductu", neka tužilaštvo utvrdi ko će podijeliti novac

Državni zastupnik Saša Magazinović predstavio je danas zakonska rješenja za isplatu duga po osnovu arbitražnih presuda.

Istakao je da je nekome u interesu da raste dug prema slovenskoj kompaniji “Viaduct”, gdje kamata na dnevnoj osnovi raste za 18.000 KM. Ovo što je Vijeće ministara predložilo, nije rješenje, smatra Mgazinović, koji je kazao da su predložena dva zakona koja bi tretirala pitanje rješavanja budućih arbitražnih presuda.

U slučaju „Viaducta” kamata i dalje raste za 18.000 KM dnevno, a rješenja još uvijek nema, odnosno dešava se upravo suprotno. Predlažu se kvazirješenja, a zapravo se kupuje vrijeme kako bi svaki dan rastao dug, kazao je državni zastupnik Saša Magazinović, ističući da će dug na kraju biti legalno plaćen.

„Ali se ne može pobjeći utisku da je nekome cilj da to što će biti legalno plaćeno na osnovu ove presude bude što veći iznos. Tužilaštvo treba da otkrije ko će taj novac poslije podijeliti.”

Prijedlog Vijeća ministara da se dug isplati iz dobiti Centralne banke nije rješenje, a to se može vidjeti i iz stavova uprave Banke. Očigledno je da nema baš velike sekiracije ni u Republici Srpskoj što im svaki dan dug raste i što će ga na kraju i platiti, o čemu postoji vrlo jasan ugovor i obaveze. Magazinović smatra da se sve dešava iz dva razloga. Prvi je taj da nekome odgovara da raste dug, a drugi taj što ne postoji sistem kako će se otplatiti dug po osnovu arbitražne presude. Stranke Trojke predlažu izmjene Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine.

“Dakle, mi predlažemo ova dva zakona na način da se sve buduće arbitražne presude, a moguće je da će ih biti i moguće je da će biti velikog iznosa, tretiraju kao vanjski dug. Nepostojeći sistem za isplatu duga po osnovu arbitražnih presuda pomjera se u postojeći sistem koji funkcioniše. Dakle, skupi se novac, odvoji se novac za vanjski dug, za kredite, a kad budu ovi usvojeni zakoni, na isti način se odvoji novac i za arbitražne presude, na teret onoga koji je napravio dug. U prošlom mjesecu je Republika Srpska inkasirala 160 miliona maraka. Dakle, novac postoji, samo ne postoji sistem. I to me čudi zato što nema šta u ovoj državi nije zakonski normirano, a baš ovo nije.”

Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović objašnjava da se izmjene zakona prije svega odnose na Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama BiH, gdje uvode termin arbitražne presude u zakon koji nije uopšte bio tretiran.

“Uvodimo također presude po osnovu arbitražnih presuda kao obavezu tretiranja kao i vanjski dug. S obzirom na to da je ovaj zakon direktno vezan za Zakon o finansiranju institucija, neophodne su bile izmjene i Zakon o finansiranju institucija i to u Članu 18, koji tretira prioritete plaćanja, pa tamo u trenutnom zakonu je navedeno da je prvi prioritet plaćanja vanjski dug. Nakon toga idu plaće i naknade. Sada mi uvodimo da su nakon vanjskog duga drugi prioritet arbitražne presude, odnosno iznos koji smo izgubili po osnovu arbitražnih presuda, a na treće mjesto dolaze plate i naknade.”

Hasanović je dodao da se ove izmjene zakona ne mogu odnositi na slučaj “Viaduct” s obzirom na to da je presuda već donesena. Upozorio je da je trenutno, pored “Viaducta”, u evidenciji još pet aktivnih arbitraža, od kojih je pet na teritoriji RS-a, a jedna u FBiH, s ukupnom vrijednošću od oko dvije milijarde KM.