Kultura, umjetnost, 31.12.2023.

Izdavačka kuća Dram radosti iz Travnika postavila je visok izdavački standard kojeg će biti teško doseći, no ostaje kao uzor i ideal kojem treba težiti za knjige što se namjeravaju izdavati.

Bosanski križ najavljuje se kao kapitalno djelo u bibliografiji kulturne istorije Bosne i Hercegovine. Po svojoj spisateljskoj i likovno-fotografskoj serioznosti i obimnosti, po autorskoj koncepciji i štamparskoj opremi, Bosanski križ pridružuje se epohalno najznačajnijem izdavačkom projektu u BiH, Biblioteci Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine izdavačkih kuća Veselin Masleša i Svjetlost u Sarajevu.

Kulturnopovijesna studija, tekstom Ivana Lovrenovića i fotografijom Josipa Lovrenovića  tematizira bosanski križ - nadgrobnu skulpturu iz doba turske vlasti.

Na jednome mjestu u knjizi Ivan Lovrenović razložno dovodi u vezu i poredi ove nadgrobnike sa kamima, bilizima, mramorovima i mašetima, kako bi danas rekli – stećcima. Bosanski križ jedinstven je kulturni fenomen: za razliku od srednjovjekovnih grobnih spomenika koji postoje ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u susjednim zemljama, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, ovu vrstu spomenika nalazimo samo na području današnjeg državnog teritorija BiH.

Autori knjige su istraživali stare katoličke nadgrobne spomenike u arealu čije geografske vrhove označavaju Varcar (Mrkonjić-Grad), Kotor Varoš, kraj oko Zenice, istočni obod Livanjskoga polja, te visoka ramska sela kod Prozora.

U prvom dijelu knjige izlažu se opšta razmatranja o bosanskom križu: vrijeme nastanka, bilješke o kontekstu, postanak, tumačenja, natpisi, ikonografija, simbolika.

Topografija – itinerar – kalendar drugi je dio knjige, fenomenološka analiza križeva koje su autori pronašli u mnogim grobljima travničkog kraja, u Sebešiću, Varcaru, Jajcu, Pougarju, Livnu, Rami i Zenici.

Upravo o ovoj knjizi, u ovoj prazničnoj sedmici,  govorimo u današnjoj emisiji Kultura, umjetnost.

Dunja Jelovac