“Kultura, umjetnost” 30.01.2025.

"Velika knjiga lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas" Slobodana Blagojevića  je rezultat istraživanja i rada dugog više od četiri decenije. Knjiga će biti objavljena u suizdavaštvu s Dobrom knjigom.

 U Ateljeu Figure Slobodan Blagojević i Selvedin Avdić razgovaraju o“Velikoj knjizi lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas”, kapitalnom djelu u tri toma.

"Sadržaj ove antologije je poezija pisana na najstarijem književnom jeziku Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije – staroslavenskom, u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj recenziji, glagoljskim i ćiriličnim pismom, te poezija pisana jezikom ovih država, latiničnim i ćiriličnim pismom (u slučaju alhamijado poezije – arabicom), i narječjima štokavskom (koje u XIX stoljeću postaje književnom normom u svim ovdje razmatranim književnostima), čakavskom i kajkavskom (u kojima se, u hrvatskoj književnosti, polučuju vrijedni poetski rezultati do duboko u XX stoljeće), te izgovorima ijekavskom, ekavskom i ikavskom.

Antologija kronološki prati paralelni razvoj lirske poezije u bliskim književnostima četiri države, koje imaju, moglo bi se reći, zajedničku narodnu lirsku pjesmu (ovdje uvrštenu u poglavljima Nepoznati narodni pjesnici), koja se, često, odlikuje uglavnom dijalekatskim pretvorbama ne samo istih tema i motiva, već i prilagođavanjem istih pjesama lokalnom jezičkom “standardu”.

 Slobodan Blagojević, književnik, filozof, esejist, prevodilac, urednik i publicist rođen je 1951. godine u Sarajevu. Od 1987. do 1992. godine živio je i radio u Beogradu, Srbija, a od 1992. do 2010. godine u Amsterdamu, Nizozemska. Od 2010. godine nadalje ponovo živi i radi u Sarajevu kao profesionalni književnik.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje umjetnosti izabran je 2018. godine

”Nakon višedecenijskog čitanja i studiranja poezije ovih četiriju država, sastavio sam antologiju vlastitog čitalačkog iskustva. Ona, ujedno, predstavlja pjesničku tradiciju u kojoj sam i sam, kao pjesnik, odrástao. Ne nalazim nijedan razlog protiv jedinstvene antologije poezije jednog policentričnog jezika, kojeg nazivamo bosanskim, crnogorskim, hrvatskim i srpskim jezikom."

(Iz Predgovora autora Slobodana Blagojevića)

Dunja Jelovac