Kultura, umjetnost 21.10.2021.
- Premijera predstave “Protekcija”, rađene po tekstu Branislava Nušića, u biće postavljen prvi put na scenu Kraljevskog pozorišta uoči polaska na službu u
Direktor pozorišta Dino Mustafić, Mustafić je istakao kako razloga da se igraju Nušićevi komadi ima i više nego dovoljno, a posebno u Sarajevu. Nušić je bio jedan od pozorišnih upravnika i ostavio značajan trag u radu ove kuće, ne samo po svojim tekstovima već i režiji, a njegovi tekstovi su uvijek akutelni, potcrtao je Mustafić.
Reditelj predstave Kokan Mladenović, Mladenović izdvaja, kako gotovo da i nema razlike od prvog izvođenja ovog naslova na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu u odnosu na vrijeme u kojem živimo, a u kontekstu afera i problema svakodnevnice na koje je Nušić ukazivao. Razlika je samo u pozorišnoj estetici jer se pozorište u mnogome promijenilo. .
Podsjećamo, Nušićeva “Protekcija”, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo prvi put je izvedena 23. 10. 1921. godine u režiji Nikole Hajduškovića i upravo se za ovaj datum i ovu predstavu veže zvanični početak rada Kuće na Obali.
Premijera predstave “Protekcija” u režiji Kokana Mladenovića, prema adaptiranom tekstu Milene Bogavac, koja je i autorica songova, planirana je za četvrtak, 21. oktobar u 19.30 sati.
- “Taština i sreća nikada ne idu jedna sa drugom”, uzvikuje markiza de Mertej u ovom komadu Kristofera Hemptona, koju je napisao inspirisan istoimenom novelom Pjera Šoderloa de Lakloa iz 1782. godine.
Opasne veze” su priča o taštini, neukrotivom egu, strahu od iskrenosti i maskama koje svako od nas nosi skoro u svakoj životnoj situaciji. Maski je dosta u predstavi, kako onih vidljivih, tako i onih opasnijih, kojih često ni sam čovjek nije svjestan, čak i kad ostane sam sa sobom.
Predstava “Opasne veze” se radi na Velikoj sceni, a premijerno izvedena 18. oktobra.
Uz zadivljujuću scenografiju, kostime, muziku i vrhunsku glumu, predstava drži pažnju publike i vodi ka zaključku da je “cijeli svijet pozornica”.
Za FR govori direktor drame NPRS Vladimir Đorđević.
- Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba, stalna izložba Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, prvi put nakon 1992. g. otvara svoja vrata za javnost 20. oktobra 2021. godine. U oktobru davne 1913. g., zvanično su otvorene nove zgrade Muzeja, a s njima i prvi stalni postav prethistorijske izložbe. Ovaj stalni postav, četvrti po redu, kroz izbor najreprezentativnijih arheoloških artefakata i savremeni muzeološki pristup, u skladu s novim naučnim spoznajama oslikava razvoj materijalne i duhovne kulture ljudi s današnjeg prostora Bosne i Hercegovine tokom prethistorijskog razdoblja.
Iz jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Evrope, koja broji više od 100.000 predmeta, izdvojeno je oko 3000 arheoloških nalaza koji kroz posebno naglašene tematske cjeline pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja.
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić je istakao da je veliko zadovoljstvo da se prvi put nakon 1992. godine otvara stalni postav izložbe Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba.
Radi se o najstarijem i najdužem periodu, odnosno o periodu prethistorije u kojem smo predstavili razvoj i život čovjeka kroz različite nalaze materijalne kulture koji potječu sa svih prostora BiH.
Autorice izložbesu dr. Andrijana Pravidur i dr.
Ana Marić su rekle da je Zemaljski muzej kao najstarija znanstvena i kulturna institucija ujedno i edukativna institucija i da je cilj izložbe bio da se pokrije i taj segment.
Izloženu građu prate odgovarajući tekstovi, crteži i fotografije, kao i prema autentičnim arheološkim podacima izrađene rekonstrukcije prethistorijskih kuća, keramičkih i metalurških radionica i procesa, koje za cilj imaju da posjetiocima olakšaju razumijevanje namjene, načina upotrebe i značenja pojedinih predmeta u kontekstu svakodnevnog života u različitim prethistorijskim razdobljima.
U izradi stalnog postava Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba, osim kustosa Odsjeka za prethistoriju i stručnjaka Odjeljenja za konzervaciju ZMBiH, učestvovali su i brojni drugi arheolozi, restauratori, konzervatori, arhitekti i dizajneri, iz Bosne i Hercegovine i inostranstva.
Izložbom Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba zatvara se krug poslijeratne obnove stalnih izložbenih prostora Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Osvjetljavajući pitanja geneze, razvoja, socijalnih, umjetničkih i uopšte društvenih odnosa u prethistorijsko doba, ova izložba, zajedno s izložbama Bosna i Hercegovina u antičko doba i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, čini najvažniju, na naučnim temeljima uobličenu i zaokruženu cjelinu koja pojašnjava oblikovanje kulturnog identiteta ljudi s prostora današnje Bosne i Hercegovine.
- U organizaciji HKD „Napredak“ iz Doboja i Udruge za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u BiH „Stećak“ u Umjetničkoj galeriji Centra za kuturu u Doboju u toku je izložba tradicionalne odjeće i nakita Hrvata u okolini Doboja. Izloženi su eksponati iz etnografske zbirke Samostana – duhovnog centra „Karmel sv. Ilije“ iz Tomislavgrada.
- Hrvatsko kulurno društvo „Napredak“-Sarajevo-podružnica Brčko ugostitila je dva eminentna književnika, odnosno hrvatska pjenika: Luku Paljetka i Ivana Kramara. Sve se dešava u okviru manifestacije „Frančeskovi dani“
- Peta međunarodna naučna konferencija "Slovo o Mostaru" na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, koji je i organizator skupa, dok je suorganizator Regionalno društvo BZK "Preporod" Hercegovina.
Organizacijom ove konferencije Fakultet humanističkih nauka nastavlja s tradicijom istraživanja hercegovačkih tema, a do sada smo organizovali četiri skupa i objavili četiri zbornika radova ("Slovo o Maku Dizdaru“, „Slovo o A. B. Šimiću, Z. Džumhuru i A. Šantiću“, „Slovo o Hamzi Humi“, „Slovo o Aliji i Isakoviću i Mirku Kovaču“), naveli su iz Organizacijskog odbora.
Naučni skup "Slovo o Mostaru" radit će u dvije sekcije, od kojih je prva "Historija, etnologija i kulturna baština", a druga "Filologija".
Na skupu učestvuje 65 naučnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Rumunije, a neke od tema o kojima će se raspravljati su "Narodni život i običaji mostarskog kraja", "Forme i sadržaji tradicijske kulture Mostara i okoline", "Status nematerijalne kulturne baštine u obrazovnom sistemu naše zemlje", "Jezičke osobine mostarskog kraja", te "Specifična leksika Mostara i okoline",
- Prestižno odlikovanje iz oblasti kulture - Vitez reda umjetnosti i književnosti, večeras će na prigodnoj svečanosti u francuskoj rezidenciji bh. slikaru Edinu Numankadiću uručiti ambasadorica Francuske u Bosni i Hercegovini Kristin Tudik.
Dunja Jelovac
Preporučeno
fffffff
Andro Babić novi fudbaler Rođenih
Andro Babić od danas je novi fudbaler mostarskog Veleža. Potpisan je ugovor koji će ovog veznjaka za Rođene ve...
Na graničnim prijelazima uhićeno 14 osoba prema potragama Interpola, sudova i policije
Pripadnici granične policije Bosne i Hercegovine tijekom srpnja 2025. godine uhitili su 14 osoba na temelju po...
Španija pozvala svijet: Prihvatite beskrajno nasilje ili djelujte odmah za dvodržavno rješenje
Španski ministar vanjskih poslova u utorak je snažno zagovarao rješenje o dvije države za Palestinu, pozivajuć...
U poplavama u Rumuniji poginule tri osobe
Najmanje tri osobe izgubile su život u Rumuniji usljed poplava koje su izazvane obilnim padavinama. Prema navo...
BHANSA prva u regiji uvodi dronove u CNS mjerenja
Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) napravila je još jedan značajan k...
Golf reprezentacija Bosne i Hercegovine učestvuje na Evropskom prvenstvu u Bugarskoj
Evropsko prvenstvo u golfu zvanično počinje 30. jula u Bugarskoj, a Bosnu i Hercegovinu ove godine predstavlja...