Krug 99: Problem odlaganja nuklearnog otpada
Jedan od uvodničara današnje sesije Kruga 99 Zvjezdan Karadžin, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, kaže da je susjedna Hrvatska izradila Stratešku studiju za nacionalni program provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kojom je definirana lokacija Čerkezovac za odlaganja radioaktivnog otpada. Prilikom izrade sporne studije, autori su potpuno zanemarili da se najveći dio površine utjecaja nalazi upravo na području Bosne i Hercegovine. A prema ESPO konvenciji, Hrvatska je u ovom slučaju morala kontaktirati vlasti u Bosni i Hercegovini.
„Oko 40 km2 površine, zahvaćene krugom od 5 km, nalazi se na području Bosne i Hercegovine, a u ovo područje spada cijela gradska zona Novi Grad s vodozahvatnom zonom za grad i njegovu okolinu. Pri tome jako heterogeni litološki i strukturno-
-tektonski uslovi su limitirajući za izbor lokaliteta objekta i u konkretnim uslovima moraju biti detaljno istraženi i ispitani, što dodatno indicira nepovoljnost ove lokacije za predmetnu namjenu. U području Čerkezovac su locirani kvalitetni podzemni akviferi i površinski tokovi vode koji su vrlo značajan izvor podzemne vode za vodosnabdjevanje i mogu biti ugroženi skladištenjem radiokativnog otpada. Lokacija nije povoljna ni s aspekta rizika od potresa. Na oko 70 km od Trgovske gore, prije manje od pet decenija, desio se razoran zemljotres jačine osam stepeni po Merkalijevoj skali koji je izazvao rušenje velikog broja objekata u Banjoj Luci i osjetio se na velikoj udaljenosti. Samo tri mjeseca nakon što je izrađena ova Strateška studija, desio se zemljotres sa epicentrom u neposrednoj blizini mjesta Dvor koji je bio jačine šest stepena Merkalijeve skale“, rekao je profesor Karadžin.
Karadžin se osvrnuo i na psihološki aspekt kojem je stanovništvo izloženo na tom području. Naime, eventualnom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada, potpuno će biti eliminisana mogućnost daljeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i turizma, te će stanovništvo biti osuđeno na ekonomsko propadanje i iseljavanje:
„Uzimajući u obzir da su prilikom izrade ove strateške studije u Hrvatskoj u obzir došle četiri lokacije i po onome, kako smo mi vidjeli, najgore rangirana je bila Trgovska gora, a ona je izabrana i možemo samo misliti iz kojih razloga, jer se nalazi na rubnom području Republike Hrvatske.“
Emir Dizdarević, zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH, pitanje Trgovske gore posmatrao je iz političkog i pravnog ugla te sa segmenta multidisciplinarnog tima:
„Smatramo da je trećom revizijom Strategije o upravljanju radioaktivnim otpadom Hrvatske, koja je u februaru 2020. donesena u Saboru, tačno definirano da je lokacija Čerkezovac određena za uspostavu skladišta niske i srednje radioaktivnosti iz nuklearke Krško te institucionalnog otpada Republike Hrvatske. Odabir lokacije je politička odluka".
Dizdarević je kazao i da je formiran pravni tim koji treba biti transparentan prema javnosti i institucijama i predstaviti alat za rješenje problema. To su svakako međunarodne konvencije koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala, a radi se Arhuskoj konvenciji, Espo konvenciji i Protokolu na Espo konvenciju, takozvanom, Kijevskom sporazumu koji se odnosi na negativne prekogranične utjecaje.